Iako su države nastale raspadom Jugoslavije još 2004. godine sklopile Sporazum o sukcesiji kojim su se trebale riješiti imovinska pitanja, to pitanje nije još uvijek riješeno pa neki inozemni ulagači u tome vide priliku za dobru zaradu, piše Novi list.
Zbog nekretnina koje su na Jadranu koristile tvrtke iz bivših jugoslavenskih republika i koje su u međuvremenu proglašene vlasništvom Republike Hrvatske, Hrvatska je danas suočena s tužbama tvrtki iz Srbije i BiH, ali i s arbitražnom tužbom kanadskog državljanina Haakona Korsgaarda koji traži odštetu od čak 200 milijuna eura.
Nije mu omogućeno stjecanje prava vlasništva
U izvješću za 2018. godinu, Državno odvjetništvo RH (DORH) naveo je kako je deveti aktivan arbitražni spor, pokrenut pri Arbitražnom sudu utemeljenom prema Pravilima Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL), i da se Korsgaard poziva na to da je povrijeđen sporazum između hrvatske i kanadske vlade o poticanju i zaštiti ulaganja. Korsgaard, naime, traži odštetu jer mu nije omogućeno stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Hrvatskoj koje su ranije bile društveno vlasništvo s pravom korištenja društvenih poduzeća iz Srbije.
"U ovom postupku osporeno je da bi tužitelj izvršio ulaganje u Republiku Hrvatsku, te istaknuto da se vlasnička prava ne mogu stjecati izravno na temelju Sporazuma o sukcesiji, Aneksu G, jer arbitražna klauzula prema UNCITRAL-u u odnosu na nadležnost arbitraže, ne pokriva pitanja sukcesije", navodi se u DORH-ovom izvješću.
Nekretnine su 1992. proglašene vlasništvom Hrvatske
Korsgaard je vlasnik trgovačkih društava Recap International LLP, sa sjedištem u Londonu i Olympia Holding AS, sa sjedištem u Oslu. Te su kompanije osnovale tvrtke u Hrvatskoj, Recap International LLP je osnivač ReCap International d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu dok je Olympia Holding AS osnivač brisanog trgovačkog društva Zagreb Panorama d.o.o., također sa sjedištem u Zagrebu.
DORH navodi da su "prema navodima Haakona Korsgaarda trgovačka društva ReCap International d.o.o. i Zagreb Panorama d.o.o. stekla pravo vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj na temelju ugovora o kupoprodaji, odnosno ugovora o cesiji, a koje su navedena trgovačka društva sklopila s trgovačkim društvima iz Republike Srbije".
Novi list piše da je DORH kazao kako se radi o većem broju nekretnina koje se većim dijelom nalaze na jadranskoj obali, a bile u društvenom vlasništvu s pravom korištenja društvenih poduzeća iz bivše SR Srbije, te su naveli kako su te nekretnine na temelju Uredbe odnosno Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske iz 1992. godine postale vlasništvo Republike Hrvatske. Tvrtke koje su u vlasništvu kanadskog državljanina pokrenule su veći broj postupaka u kojima u najvećem brojnu nisu tražile priznanje prava već isplatu naknade za nekretnine.
Više nekretnina na Korčuli
"Nakon što su sudovi pravomoćno odbili tužbene zahtjeve u nekoliko predmeta, tužitelji su povukli tužbe u preostalim predmetima i pokrenuli arbitražni postupak", kažu u DORH-u.
Novi list neslužbeno doznaje da je Ferijalni i hotelski savez Srbije i Crne Gore 2007. sklopio ugovor s Korsgaardom o prodaji više nekretnina na Korčuli. To znači da je od srpskih tvrtki kupio nekretnine na Jadranu, koje one smatraju svojim vlasništvom, a koje je Hrvatska proglasila vlasništvom države 1992. godine.
U Hrvatskoj, prema onome što tvrdi DORH nije dokazivao vlasništvo, nego je na sudovima na osnovu kupoprodajnih ugovora pokušao od države dobiti naknadu za te nekretnine, što srbijanskim tvrtkama koje su mu prodale te nekretnine nikada nije uspjelo. Nakon što nije uspio dobio naknadu u Hrvatskoj, Korsgaard je odlučio pokrenuti arbitražni postupak pozivajući se na sporazum o zaštiti ulaganja između Hrvatske i Kanade.
