Pobjednik izbora morat će se suočiti s pogoršanjem odnosa sa susjednim državama, uzrokovanog verbalnim ekscesima nekih političkih vođa, piše EUobserver.
Slijedi postizborno cjenkanje
Između političkih blokova nema velikih razlika oko ekonomskih pitanja, a nitko nije najavio nekakve ozbiljne reformske planove, pišu ta online novine u članku naslovljenom "Hrvatski izbori potiču napetosti u regiji".
Glavne teme kampanje u Hrvatskoj su demokratske vrijednosti, poput slobode medija ili nezavisnosti javne televizije koji su došli u pitanje zbog izvještaja o političkom pritisku na novinare, stoji u članku. Tijekom kampanje se razgovaralo i o odnosu između Hrvata i manjina, te o reformi obrazovnog sustava, piše EUobserver, spomenuvši prosvjed za nastavak Kurikularne reforme pod Borisom Jokićem koji se dogodio početkom lipnja.
EUobserver predviđa kako Hrvatsku očekuje cjenjkanje oko postizbornih koalicija, te politička nestabilnost zbog koje se neće smanjiti napetosti u regiji.
"Milanovićeve izjave šokirale su birače"
Odnosi između Hrvatske i Srbije zahladili su kad je 2012. Tomislav Nikolić postao srpski predsjednik, a pogoršali su se kada je hrvatska vlada ove godine blokirala pregovore Srbije za ulazak u Europsku uniju zbog zakona kojim im je omogućeno suditi hrvatskim ratnim veteranima, piše Euobserver, dodavši kako je ulje na vatru dodao predsjednik SDP-a Zoran Milanović sa svojim kontroverznim izjavama koje su procurile u javnost sa sastanka s braniteljima.
"Milanovićeve izjave šokirale su njegove birače, koji bi mogli apstinirati od izbora, ali i ljude u susjednim državama, čime je dodatno pogoršao situaciju", rekao je za EUobserver Zoran Pusić.
"Plenković me ugodno iznenadio svojim pomirbenim izjavama koje bi mogle pokrenuti ublažavanje napetosti u regiji", dodao je Pusić.
Zaoštrena retorika za odvraćanje pažnje
Američki Fox News piše kako je izgledno da izbori neće iznjedriti jasnog pobjednika, a da ta nesigurnost hrani strahove od produžene nestabilnosti koja bi mogla zaustaviti potrebne reforme.
Tko god složi novu vladu imat će težak zadatak reformiranja hrvatske ekonomije kako bi se ona mogla priključiti ostatku država Europske unije, piše Fox News, dodavši kako je hrvatsko gospodarstvo jedno od najslabijih u EU djelomično zbog rata i zakašnjele tranzicije.
Britanski BBC piše kako se retorika zaoštrila uoči drugih parlamentarnih izbora u manje od 12 mjeseci.
Kampanju je obilježio nacionalizam i vrijeđanje susjednih država te buđenje sjećanja na balkanske ratove devedesetih i Drugi svjetski rat kako bi se odvratila pozornost s unutrašnjih problema, piše BBC, spomenuvši ministra kulture Zlatka Hasanbegovića koji je vodstvo ustaškog pokreta prozvao "herojima" i "mučenicima", te bivšeg ministra branitelja Miju Crnoju koji je predložio "registar izdajnika".
Mogući i treći izbori u godinu dana
No ružna retorika nije ograničena samo na stranke nacionalističke desnice, piše BBC, također istaknuvši snimke razgovora predsjednika SDP-a Zorana Milanovića s predstavnicima branitelja na kojima je vodstvo susjedne Srbije usporedio sa suradnicima nacista iz Drugog svjetskog rata.
Hrvatski prijevremeni izbori mogli bi podbaciti u rješavanju političke krize koja sprječava mjere za spas gospodarstva koje se oporavlja od rekordne recesije, piše američki Bloomberg.
Moguće je da slijede tjedni političkih rasprava koje će dovesti do nestabilne koalicije ili čak do trećih izbora u godinu dana. Politička nestabilnost mogla bi otežati budućoj vladi da se bavi rastućim hrvatskim vanjskim dugom i provede ekonomski program koji bi izliječio gospodarstvo nakon šest godina recesije koja je obrisala više od desetine državnog BDP-a.
Velika koalicija kao zadnje rješenje
"Čini se da nitko nije voljan razgovarati o nekim očitijim, nepopularnim, ali važnijim problemima koji su i dalje tu: reformi mirovinskog sustava i administracije ili stalnoj potrebi za fiskalnim rasterećenjem kako bi se srezala velika razina zaduženosti javnog sektora", smata analitičar Timothy Ash iz japanske financijske agencije Nomura.
"Zasad je mala vjerojatnost da razgovori neće uspjeti i da će se odmah održati novi izbori", rekla je za Bloomberg analitičarka Otilia Dhand iz bruxelleškog Teneo Intelligencea.
"Velike stranke traže načine da ograniče privlačnost alternativnih stranaka, te je izvjesno da će formirati veliku koaliciju kao zadnje rješenje", zaključila je Dhand.
