I ove su godine, unatoč koroni, Hrvati povećali ukupnu razinu štednje u bankama. Ukupan iznos kada zbrojimo i građane i tvrtke, popeo se iznad 325 milijardi kuna.
RTL-ov reporter Boris Mišević pojasnio je kako to da Hrvati imaju ovako veliko povjerenje u banke i od kuda dolazi zapravo sav taj novac.
Hrvatska ima stabilan bankarski sustav, a država jamči uloge do 100.000 eura pa povjerenje građana prema bankama dolazi i s te strane.
Hrvati su ove godine uštedjeli 12 milijardi kuna više u odnosu na prošlu godinu. Uglavnom za vrijeme krize nisu vjerovali investicijskim fondovima, povlačili su novac i stavljali su ga u banke.
Kada se gleda sve zajedno, u štednuu od 221 milijardu kuna spadaju depoziti, ali i sve ono što građani posjeduju na tekućim računima. Pojednostavljeno, to je sav iznos koji građani imaju u bankama a da nije potrošen.
Oko tri milijuna Hrvata ima štednju, a prosječna štednja jednog Hrvata iznosi 6571 eura.
Kamate nisu motivirajuće, ali u ovom slučaju su na rok otplate od dvije godine za euro 0,07 posto i za kunu 0,6 posto. Hrvati se češće odlučuju na likvidnu štednju umjesto oročene.
