Ministarstvo graditeljstva i Ekonomski institut u Zagrebu izradili su analizu stanja na tržištu nekretnina koja je pokazala da za novac kojim se u Vukovarsko-srijemskoj županiji može kupiti kuća od 700 kvadrata, u Splitsko-dalmatinskoj možete dobiti tek 50 kvadrata.
Kako to izgleda u stvarnosti, za Dnevnik Nove ispričali su članovi obitelji Balić, koji su s troje male djece preselili iz Varaždina u Zaprešić i odlučili se za kupovinu kuće.
'Najnepovoljnije je kupiti nekretninu u Dubrovniku'
"Kroz puno priče, djeca su nekako prevagnula na kuću. Ja sam odrasla u kući i mislim da je to meni, odnosno nama, humaniji život", kaže Zrinka Balić iz udruge Obitelji 3plus.
Dugo su, kaže, tražili dobru ponudu jer su cijene iz njihovog kuta gledanja nerealne.
Ekonomski institut i Ministarstvo graditeljstva saželi su tržište nekretnina u prošloj godini u kojoj je rasla i prodaja, ali i cijena nekretnina.
"Najnepovoljnije je kupiti nekretninu u Dubrovniku, odnosno u većini priobalnih jedinica lokalne samouprave. Najpovoljnije je kupiti nekretninu u Slavoniji", rekla je za Novu TV Ivana Rašić s Ekonomskog instituta.
U krizi ljudi radije čekaju s prodajom nekretnina
Na istoku i u središnjoj Hrvatskoj prosječna cijena kvadrata stana iznosila je do 5000 kuna. U urbanim sredinama, ali i na Jadranu, cijena se penje i iznad 10.000 kuna. Dok je, primjerice, u centru Zagreba najviša prosječna cijena nešto više od 13 tisuća kuna, najskuplji je, definitivno, Dubrovnik, gdje kvadrat košta više od 15.000 kuna.
"To je u biti jako očekivano zato šta je ekonomska aktivnost na Jadranu i u Zagrebu najveća. Ljudi tamo ostvaruju najveći dohodak. Potražnja i za stanovima i za zemljištima i poslovnim prostorima je veća", napominje Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta.
Najviše stanova lani je bilo prodano u Zagrebu, zatim u Splitu, Osijeku, Zadru i Rijeci. U Rijeci, kaže Branko Papeš, vlasnik jedne tamošnje agencije za prodaju nekretnina, cijene ni prije koronakrize nisu divljale, a tržište je stabiilno i oporavlja se. Stručnjaci predviđaju da bi cijene nekretnina mogle početi padati tek za nekoliko godina.
"Kada se ulazi u područje krize, prodavatelji se teško odlučuju na sniženje, nego radije određeno vrijeme trpe neprodaju svoje nekretnine i onda tek reagiraju", rekao je Željko Uhlir, državni tajnik Ministarstva graditeljstva.
