"Meni treba devet radova za napredovanje u sljedeće dvije godine, ali isto tako ne mislim da je to poticajno za mlade znanstvenike, jer ako je bitan samo broj radova za napredovanje, naravno da nas to potiče da u neku ruku štancamo što više radova", rekla je Karlić, molekularna biologinja.
Broj je bitan, a ne kvaliteta
Hrvatska je jedna od rijekih zemalja u kojoj broj, a ne kvaliteta znanstvenih radova, određuju napredovanje, javlja RTL.
"U nekakvom nogometnom žargonu zamislite si da vaša karijera ovisi o tome koliko ste odigrali nogometnih utakmica, a uopće ne ovisi o tome koliko ste golova postigli, niti koliko ste ih obranili", kazao je Kristian Vlahoviček, profesor na Prirodoslovno matematičkom fakultetu.
Ustavni sud prije dvije godine ukinuo Pravilnik koji su mnogi zvali malom reformom znanosti
Takvu igru određuje Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, a na snazi je onaj iz 2006. godine, jer je Ustavni sud prije dvije godine ukinuo Pravilnik koji su mnogi zvali malom reformom znanosti. Bivša predsjendica Nacionalnog vijeća za znanost, koje je donijelo taj Pravilnik, smatra da bi novi trebao znanstvenicima poput Rose omogućiti da ostanu na fakultetu.
"Znači da se uzme u obzir da ako se može objavljivati u najboljim časopisima s najjačim faktorima učinka da se ta kvaliteta uzme u obzir. I da se ta kvaliteta uzme u obzir I da se takvi radovi vrednuju kao dva, tri ili četiri neka druga rada", rekla je Maja Vehovec, bivša predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost.
