Najveća akumulacijska jezera su na Nilu, Dnjepru, Angari, Zambeziju, a brojem akumulacijskih jezera ističu se Volga i Tennessee.
Rezervoar (francuski: réservoir) je umjetno jezero stvoreno potapanjem područja koja ostaju iza brane. Neka od najvećih svjetskih jezera čine rezervoari.
Umjetna jezera također mogu biti namjerno napravljena iskopavanjem ili potapanjem otvorenih rudnika. Najbolje mjesto za gradnju brane moraju odrediti geodeti, a često je potrebno da se ljudi i/ili povijesna nalazišta premjeste.
Za gradnju brana geodeti pronalaze riječne doline koje su duboke i uske pa bočne strane dolina tada imaju ulogu prirodnih zidova.
Uzmimo za primjer Fužinarski kraj koji je izuzetno bogat vodom. Da bi se ta silna količina vode iskoristila, u Fužinama su izgrađena čak tri akumulacijska jezera, izuzetno bogata ribom te predstavljaju pravi mamac za ribiče.
Dubravsko jezero - treće po veličini umjetno akumulacijsko jezero
Međimurje također ima svoja akumulacijska jezera. To su jezera naših hidroelektrana na rijeci Dravi. Rijeka Drava je, na svom putu od izvora u talijanskom Južnom Tirolu pa do ušća u Dunav, pregrađena hidroelektranama čak 22 puta.
Dubravsko jezero - treće po veličini umjetno akumulacijsko jezero
Hidroelektrana Čakovec i hidroelektrana Dubrava velikim dijelom spadaju u Međimurje. Obje su višenamjenske, protočne hidroderivacijske elektrane.
Izgradnjom akumulacijskih jezera na svoje su došli i brojni ribiči, kojima jezera čine nepresušan izvor ribe.
Iako se ekološki učinak još utvrđuje, možemo zaključiti da akumulacijska jezera bitno utječu na specifičnu mikroklimu kraja.
