Od crvenog na tekućem računu postoji još crvenije - radi se o tzv. prešutnom minusu koji glavobolju zadaje gotovo 840 tisuća građana, a kako bi pokrili minus, slijedi im novo zaduživanje.
HNB je bankama preporučio obročnu otplatu. "Potpuno je neprihvatljivo da do potpunog smanjenja dođe u nekom kratkom vremenskom roku, ljudima treba ostaviti dosta vremena da se snađu i da u konačnici te minuse umanje. Ne znam koji su razlozi za ta umanjenja jer nisam pratio taj slučaj. Banke tu moraju biti fleksibilne, ako idu u tom smjeru", komentirao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Ipak, brojni građani nisu svjesno pristali na takav oblik zaduživanja već su banke same nametnule tu izmjenu.
RTL Danas analizirao je kako je uopće funkcioniralo zaduživanje u prešutnim prekoračenjima. Svoje plaće i mirovine preko tekućih računa prima više od dva i pol milijuna građana, od čega je njih nešto više od 870 tisuća u minusu. Dopušteno prekoračenje koristi samo pet posto ili 31 tisuću građana, dok 95 posto ili 839 tisuća ljudi koristi prešutno prekoračenje.
Efektivne kamatne stope i do 17 posto
Banke su, koristeći zakonsku nedorečenost, većini dužnika samoinicijativno jeftiniji oblik minusa zamijenile skupljim i do 30 posto, a većina ih to nije čak ni primijetila.
Banke u praksi odobravaju prešutno prekoračenje do iznosa od čak tri mjesečne plaće, ali to itekako "dobro" naplaćuju. Prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8821 kunu, a efektivna kamatna stopa koju građani plaćaju na prešutna prekoračenja u prosjeku je 10,97 posto! U pojedinim bankama čak i do 17 posto.
Većini klijenata banke su samoinicijativno prije nekoliko godina dale navedeni oblik minusa, budući da u njemu ne postoji ograničenje efektivne kamate (u dopuštenim minusima zakonom je limitirana na najviše 8,11 posto). Upravo tih osam maksimalnih posto u dopuštenom prekoračenju, u prešutnom je prekoračenju najniža ili tek početna kamata.
Hrvatska narodna banka u određenom je trenutku primijetila taj manevar banaka zbog čega je krenula u izmjene zakona o potrošačkom kreditiranju te će se ubuduće prešutna prekoračenja ograničiti na najviše 1500 kuna. U međuvremenu, do donošenja tog novog zakona, HNB je bankama preporučio da dužnicima kojima su iz određenog razloga odlučili ukinuti ili smanjiti prešutni minus omoguće konverziju u dopušteni. Odnosno, da klijentima omoguće kreditnu otplatu duga po minusu u 12 rata, po povoljnijoj kamati od osam posto.
Što o svemu misle dužnici?
Tako ste, primjera radi, u minusu 20 tisuća kuna i taj dug trebate vratiti kreditom. Pojedine su banke najavile niže kamate, a efektivna kamatna stope može iznositi najviše 8,11 posto. Tako ćete, na navedenom primjeru s 20 tisuća kuna duga, platiti 12 rata po 1740 kuna, ukupno 889 kuna kamate povrh navedenog duga.
Što na sve kažu dužnici? "Žao mi je, ljudima je to velika pomoć i ne može se živjeti bez minusa na tekućem računu, mislim da je to veliki hendikep", rekao je Nikola Ikić za RTL Danas.
"Bi li se moglo živjeti bez minusa? Pa naravno da bi se moglo. Na koji način? Pa da se podignu plaće", rekao je Luka Vukelja.
Nakon što je HNB najavio ublažavanje te prakse banaka, iz Hrvatske udruge banaka govore kako podržavaju inicijative vezane uz sprječavanje prekomjernog zaduživanja i zaštitu potrošača. A građani će, kao i uvijek, izvući deblji kraj.
'Uloga HNB-a nije upozoravanje, već regulacija'
Bivši dekan splitskog Ekonomskog fakulteta tvrdi da stav HNB-a, kao i uvijek, kasni. Tvrdi i da će kamata kojom će se financirati krediti za zatvaranje prešutnih minusa biti identična kamati koju su i do sada građani plaćali za nedopuštene minuse.
"Da se radi o izuzetno velikim, nepoštenim pa čak lihvarskim kamatama, pogotovo u današnje vrijeme kada su kamate na tržištima kapitala izuzetno niske, teško je razumjeti, osim na način da je bankama zapravo dopušteno da rade što god žele", rekao je Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu za N1.
Podsjetio je da se HNB neodgovorno ponaša prema hrvatskim građanima te ističe kako to nije prvi put da su HNB-u na prvom mjestu banke, a tek onda građani.
"Sjetimo se slučaja švicarski franak gdje se guverner stalno brani da je on upozoravao, međutim uloga HNB-a je regulacija, a ne upozoravanje. HNB takve stvari naprosto mora spriječiti i kazniti banke zato što to čine, a ne sada na ovaj način kažnjavati građane", naglasio je Garača.
Ekonomski analitičar Luka Brkić kazao je za Dnevnik.hr: "Banke su iskoristile tu situaciju. Banke ne bismo smjeli gledati kao socijalno osjetljive institucije, one zato ne postoje".
