Godine 2010. prosječna hrvatska škola poprilično je nalikovala onoj američkoj. No prije šest godina, ondje se pojavila i NuVu škola, o kojoj, iako ima svega pedesetak stalnih polaznika, ondje danas svi pričaju. Učenici u NuVu školama umjesto štrebanja napamet, sami osmisle, dizajniraju i realiziraju robote.

"Umjesto da učite posebno matematiku, engleski i fiziku posebno, učite ih zajedno kroz projekte na kojima radite", pojasnila je inovatorica obrazovanja Saba Ghole. 

To je upravo interdisciplinarno obrazovanje o kojoj govori novi kurikulum. U kontekstu, to podrazumijeva da učenici moraju osmisliti Zagreb u kojem se umjesto običnih voze isključivo automobili bez vozača.

"Učenici razmišljaju kako će se zbog njih izmijeniti grad, no prije toga moraju osmisliti takav automobil. U procesu se uče inženjerstvu, mehanici, dizajnu, a kroz to uče i geometriju, fiziku i likovni", pojašnjava Ghole.

Saba je uvjerena da su djeca tinejdžerske dobi već dovoljno spremna za takve kreativne projekte, iako većina američkih udžbenika iz matematike nalikuju onim hrvatskim.

Lektira je, kaže, i u Americi ista već desetljećima, no djeca danas jednako čitaju blogere, kao i klasike.

"Danas se neke lektire čine kao da su napisane na stranom jeziku, ali ako preokrenete stvar i dopustite djeci da biraju što će čitati, mnogi će izabrati i Shakespearea", istaknula je Saba Ghole.

Saba kaže da se zadnja reforma školstva u Americi dogodila prije destak godina i nije išla glatko, zna za nedavne prosvjede u Hrvatskoj, gdje su roditelji s pozornice upozoravali kako ne žele da im djeca iz informatike uče kako ubaciti disketu u računalo.