Svrha izrade profila jest na vrijeme prepoznalo potencijalno koruptivne službenike i tako popravilo ugled policijske službe u javnosti, kao i percepciju građana o korupciji policijskih službenika.
Autori tvrde kako za stereotip da u 'policajcu čuči kriminalac', nema empirijske potvrde, ali kako pojedini pojedini policijski službenici s vremenom prihvate koruptivno ponašanje kao 'normalan' obrazac ponašanja u službi, najčešće na poticaj prekršitelja ili na nagovor kolega koji su već upleteni u koruptivno ponašanje.
Kako izgleda korumpirani policajac?
Autori navode nekoliko značajki koje ukazuju da se u određenom slučaju radi o policijskom službeniku koji bi mogao biti sklon koruptivnom ponašanju ili kojem je koruptivno ponašanje dokazano.
Takav djelatnik želi ostaviti dobar dojam kod nadređenih te stvara prividnu zainteresiranost za posao koji obavlja. Međutim, kad se pogledaju rezultati njegova rada, uviđa se da sankcionira samo određene vrste prekršaja (pojas, brzina, svjetla...) dok teže prekršaje niti uočava niti sankcionira.
Pretvara se da vam izlazi u susret
Nadalje, takav policajac preferira naplatu novčanih kazni na mjestu događaja jer tako dolazi u kontakt s novcem što mu ostavlja manevarski prostor za određene manipulacije. Primjerice, vozaču spominje puno veći iznos od onog predviđenog za počinjeni prekršaj, a zatim kao znak "dobre volje" spušta taj iznos na nekakvu minimalnu kaznu, gdje nastoji kod vozača prekršitelja izazvati osjećaj kako bi ga trebao nagraditi za taj "ustupak" ostavljanjem određenog iznosa iznad naplaćene kazne kao "bakšiša" uz kaznu.
Korumpirani policajac na početku smjene zauzima određenu poziciju na terenu gdje će u relativno kratkom vremenu uočiti i sankcionirati nekoliko prekršitelja, kako bi "odradio normu" s kojom će biti zadovoljan njegov rukovoditelj, a nakon čega se premješta na drugu lokaciju koja je pogodnija za činjenje težih prekršaja i uočavanje njegovih prekršitelja te njegov "prikriveni rad".
Policijska značka
POLICAJAC BRUTALNO PRETUKAO 15-GODIŠNJAKA KOD ZADRA? ‘Udarao me šakama u glavu, vrijeđao i prijetio da će me zgaziti’
Nakon što zaustavi prekršitelja, korumpirani službenik ga "odvlači" od njegovog vozila te poziva da sjedne u službeno vozilo, čime se onemogućava "prisluškivanje" razgovora od strane trećih osoba.
Ako se pogleda materijalni status takvog službenika, vidljiv će biti nerazmjer između primanja koja ostvaruje i onoga što posjeduje. Vole se hvaliti kupnjom tehničkih predmeta i pokazivati ih kolegama na poslu.
'Ne mogu si pomoći...'
Postoji još nekoliko indikatora koji mogu prokazati korumpiranog policijskog službenika, navode autori, a dodaju i kako se čini da je problem korumpiranosti službenika prometne policije poput problema ovisnosti – teško ga se odreći.
U razgovoru sa starijim službenicima prometne policije, za koje je bilo indicija o korumpiranosti, na upit zašto se ponašaju na takav način i svjesno preuzimaju rizik od kaznenog/stegovnog procesuiranja, od većine se dobiva isti odgovor: "Znam koji je rizik, ali si ne mogu pomoći jer sam se navikao na takav način rada i sad je tome teško odoljeti, nekako mi je to ušlo u krv!", citiraju autori u ovom radu.
Oni zaključno definiraju dvije vrste korumpiranih prometnih policajaca. Jedni su prigodni ili situacijski tipovi - nije mu "strateški" cilj uzimanje mita, ali ako se ukaže prilika neće se puno opirati takvoj ponudi. Drugi tip je "promišljeni" i perfidni službenik, kojemu je jedini interes u službi da je iskoristi kao sredstvo za postizanje cilja.
Policajac
Kako se boriti protiv korupcije?
Da bi se sustav uspješno borio protiv takvih anomalija, potrebno je, kažu autori, na rukovodeća mjesta u policijskim postajama prometne policije postavljati službenike koji su duži niz godina radili upravo te poslove i koji imaju razvijen sustav za prepoznavanje tih indikatora korumpiranosti i uspješno profiliranje takvih pojedinaca.
Neke od mjera koje autori navode, a koje bi mogle smanjiti koruptivno ponašanje, su rotacija članova ekipa, premještaj policajca za kojeg ima indicija da bi mogao biti korumpiran u ekipu za uviđaj ili u postaju uz razgovor u četiri oka, održavati sastanke na kojima se upozori da se vrlo lako otkrije taj krimen, a onda slijedi nečasni otpust iz jedne časne struke, navode u svom radu autori.