Iako se sve češće govori o tome, premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović, pa i šef Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović smatraju da je epidemiološka situacija u Hrvatskoj i dalje dobra te ne pomišljaju na odgodu parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati 5. srpnja.
Nema zakonskog odgovora
U međuvremenu porastao je broj zaraženih osoba, neki od kandidata na izbornim listama je u samoizolaciji, a stranke otkazuju ili odgađaju predizborne skupove. No, čak i da dođe do toga da se izbori moraju odgoditi, nejasno je tko bi trebao donijeti odluku o tome. Naime, Sanja Barić, predstojnica katedre za ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci tvrdi da nijedan zakon, pa čak ni Ustav ne daju odgovor na pitanje tko bi nakon raspuštanja Sabora trebao odlučivati o odgađanju izbora. Ipak, vidi dva rješenja.
"Prvi odgovor bi bio da odluku o odgodi izbora, ako ona doista bude nužna, mora donijeti Sabor. To je tijelo koje dvotrećinskom većinom donosi odluku o produžetku svog mandata, dvotrećinskom većinom odlučuje o ograničavanju ljudskih prava pa je logično da istom većinom donese i odluku o odgodi izbora. Međutim Sabor je raspušten. U tim okolnostima postavlja se pitanje možemo li pristupiti tumačenju Ustava prema kojem je situacija takva da se Sabor mora izvanredno sastati i donijeti odluku o odgodi izbora. Prema mom mišljenju, svijet se ne bi srušio da konstruiramo takvo tumačenje Ustava kako bismo izašli iz situacije koju Ustav nije jasno definirao. To je dakle jedna mogućnost", poručila je za Jutarnji ustavna stručnjakinja Sanja Barić.
Milanović odlučuje na Plenkovićev prijedlog
Ako to ne prođe, sva odgovornost za odgodu izbora pada na leđa onoga tko ih je i raspisao, a to je predsjednik države Zoran Milanović, koji bi to mogao učiniti na premijerov prijedlog.
"Ustavom je predviđena mogućnost da u izvanrednom stanju predsjednik države na prijedlog vlade donosi uredbe sa zakonskom snagom, ali ustav nažalost nije definirao koje tijelo, u kojem postupku i u kojim okolnostima proglašava izvanredno stanje. Hrvatska do sad nije ni jednom proglasila to stanje, čak ni u ratu. U sadašnjim okolnostima koje ustavno - pravno nisu ni malo jednostavne, može intervenirati Ustavni sud koji je nadležan za kontrolu zakonitosti i ustavnosti izbora. On može zaključiti da nisu ispunjeni uvjeti za njihovo održavanje, nakon čega predsjednik države na prijedlog premijera donosi uredbu o odgađanju izbora. Ustavni sud nadzire ustavnost tih uredbi s tim da je glavna obaveza predsjednika raspisati izbore čim bude moguće. To bi bio veliki presedan", naglašava Barić i dodaje da je "uloga Ustavnog suda da u izvanrednim situacijama nadzire i spašava Ustav i državu. Scenarij odgode izbora ne zazivam, ne potičem i ne očekujem. Ako se bude inzistiralo na pravim mjerama izolacije, udaljenosti i obavezi nošenja maski, izbori će, po mom mišljenju, biti održani kad je i planirano, 5. srpnja".
Sabor se može izvanredno sastati
Još jedan ustavnopravni stručnjak potvrdio je da se izbori mogu odgoditi po prvom scenariju kojeg je iznijela Sanja Barić. "To što se Sabor raspustio u svrhu raspisivanja izbora ne znači da se ne može izvanredno sastati i dvotrećinskom većinom glasova odlučiti o odgodi izbora. Takav način donošenja odluke bio najčvršći i najdemokratskiji", smatra on. Drugi scenarij, prema njegovom mišljenju, podrazumijeva da se Ustavni sud bavi samo ustavnošću predsjednikove odluke o odgodi izbora, umjesto da ocjenjuje jesu li stečeni uvjeti za to.
