Većina europskih država su uvoznici vrećica iz Kine, a mi smo njihov izvoznik, polovicu proizvodnje čine upravo tanke jednokratne vrećice, javlja Novi list. Francuska je u svim prodavaonicama, pekarnicama, benzinskim postajama i ostalim prodajnim mjestima zabranila upotrebu tankih plastičnih vrećica, debljine do 50 mikrona od 1. srpnja ove godine. One će Francuzima biti dostupne još samo na odjelima voća i povrća, kao i za zamatanje mesa, ribe i sličnog sadržaja. No i one će biti potpuno povučene iz upotrebe 1. siječnja sljedeće godine. Nakon toga, potrošačima će na raspolaganju ostati još samo deblje vrećice koje se naplaćuju.
Za proizvodnju prosječne plastične vrećice, potrebno je nekoliko minuta, a potrošač ju u prosjeku koristi 25 minuta. Znanstvenici kažu da je za razgradnju takve vrećice u prirodi potrebno do 400 godina. Prosječan potrošač ne razmišlja o tome kako je veliki broj vrećica bačenih u okoliš, velika opasnost za životinjski svijet.
Direktiva iz EU-a
Europski parlament prošle je godine usvojio direktivu kojom je državama članicama stavljeno na odabir na koji će način smanjiti broj vrećica u svojoj zemlji. Mogu ih potpuno zabraniti ili tome doskočiti na neki drugi način. Obveza je i Hrvatske da do 2019. godine bilo kojom mjerom ograniči potrošnju laganih vrećica do 90 komada po stanovniku godišnje, odnosno do 40 komada najkasnije do kraja 2025. godine.
Hrvatska se zasad odupire novim zahtjevima EU-a, pravdajući se vlastitom proizvodnjom vrećica, u kojoj je zaposleno oko 1800 radnika. Za razliku od drugih europskih država, mi smo njihov izvoznik, a polovicu asortimana pritom čine upravo tanke jednokratne vrećice. No, naši se proizvođači ne bi trebali bojati da će ostati bez posla, budući da se, kažu ekološki aktivisti, proizvodnja može preusmjeriti na drugu ambalažu od plastike koja neće tako skoro iščeznuti iz upotrebe.
Trošimo plastične vrećice bez ikakve mjere
Svaki Europljanin u prosjeku godišnje upotrijebi oko 200 plastičnih, tankih jednokratnih vrećica i još 180 debljih višekratnih. No razlike po državama su goleme. U Finskoj prosječan kupac potroši tek četiri tanke vrećice i 80 debljih višekratnih. Estonci, Mađari, Poljaci, Portugalci ili Slovenci potroše više od 500 tankih i 480 debljih plastičnih vrećica. Statistika pokazuje kako je u Hrvatskoj situacija nešto bolja - iz prodavaonica ponesemo ukupno oko 400 vrećica, no i to je još uvijek mnogo.
Kako Fincima uspijeva trošiti tako malo plastičnih vrećica? Većina njih ima običaj u dućan otići s platnenim vrećicama, koje traju i više godina. Na odjelima voća i povrća uglavnom uzimaju one papirnate kakve su se nekada koristile i kod nas. Ako kupuju nešto što je promočivo uzimaju tanke plastične vrećice koje zatim, kao i plastične, koriste više puta.
