Sve u svemu, ministra Beroša i ostale članove Kriznog stožera povijest će zapamtiti po tome što su pola Hrvatske doveli do bankrota i desetine tisuća ljudi ostavili bez posla, piše RTL.
Neki će reći da je to bila cijena borbe protiv Covida, ali zanimljivo nekidan je Krunoslav Capak rekao da u slučaju drugog vala epidemije Covida neće biti lockdowna, bit će dovoljno da nosimo zaštitne maskice koje inače u prvom valu nisu trebale, a da neće biti zaustavljanja ekonomije potvrdio je i ministar gospodarstva Darko Horvat u intervjuu za Jutarnji list rekavši da lockdowna neće biti jer si ga nećemo moći priuštiti.
Isplaćen zadnji poticaj
Jučer je država poslodavcima isplatila zadnji poticaj od 4000 kuna po zaposlenom radniku. Iduća tri mjeseca taj će poticaj moći dobiti samo tvrtke iz tekstilne, kožarske i drvne industrije. Doduše kreće i nova mjera, tzv. radni petak kojom će se poslodavcima koji su zbog pada obima posla htjeli skratiti radni tjedan, sufinancirati plaće zaposlenih, najviše do 2000 kuna po radniku.
"Više puta ste isticali da Vlada radi sve kako biste spriječili novi val otkaza, mislite li vi da je neminovan i kako ste se pripremili? Ja ne mislim da je neminovan", rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Je li ili nije neminovan provjerili smo sa stručnjacima i poduzetnicima...
Tvornica kraj Velike Gorice zapošljava 260 ljudi. Izvoze 70 posto proizvodnje, nisu prestali raditi za vrijeme krize. Dovršili su narudžbe, stavili ih sa strane na skladište i čekali kad će ih moći poslati.
Pad poslovanja
"Kako su prošla ova tri mjeseca? Pa jako specifično, ovo je nešto izvanredno što nas je zadesilo, ja bih rekao u godini koja je za nas trebala biti najbolja ikad za nas", kaže direktor tvrtke Filip Galeković.
U travnju su bilježili pad poslovanja od 60 posto. U prvih pet mjeseci ove godine broje 20 posto manju zaradu. Tri mjeseca koristili su mjere države.
Kožarski obiteljski obrt zapošljava šestero radnika. U travnju su stekli uvjete za poticaje.
"Bilo je teško, moram odmah reći, kao da su škare prerezale kompletne narudžbe, isporuke, kompletnu proizvodnju."
Miljenko i Filip ne ulaze u novo produženje mjere minimalac i za lipanj, njihove tvrtke nisu u ugostiteljstvu ili uslužnim djelatnostima - no na pitanje o otkazima kažu, zasad ne.
"Planirate li davati otkaze, je li to opcija u najgorem scenariju? Najgori scenarij je otkaz, evo mi smo imali sreće da nismo ih davali. A planirate li? Ne ne, ja jednostavno to ne gledam na taj način", istaknuo je proizvođač kožne galenterije Miljenko Vuk.
"Jeste li posezali za radikalnom mjerom otkaza? Ne, otkazi ne. Kod nas su zaposlenici ono što čini tvrtku i to je neka zadnja zadnja mjera za kojom bismo posezali. Ali mjeru za skraćivanje radnog vremena vidimo kao dobru varijantu", dodaje Galeković.
No postoji bojazan kako preživjeti jesen i kako nadoknaditi gubitke.
"Država mora uložiti dodatne napore da se to sve očuva, vidjeti što se može napraviti s Europskom unijom i do Nove godine mislim da će biti jako teško i kritično razdoblje", kaže Vuk.
Crni scenarij otkaza i propadanja poslova
Dvije milijarde eura na 11 godina - toliko se Hrvatska prošli tjedan zadužila, a dio novca namijenjen je upravo za pokrivanje gubitaka koronakrize. I ova svota trebala bi biti dovoljna, barem za preživjeti ovu godinu, poručuje Velimir Šonje.
"Za ovu godinu smo mogao bi reći mi sigurni, u nekom pesimističnom scenariju, ako bude dodatnih zaduženja, ono može biti na domaćem tržištu, a moguće je čak da potrebe za time neće biti. Ova kriza bi trebala biti jedan kratki udar i relativno brzo izlaženje iz krize. Znači, ne dugo", ističe ekonomski analitičar Šonje.
Tako je slično poručila i Europska komisija. Kriza bi nam ove godine mogla oštetiti hrvatski BDP za 9,1 posto. Ali se već u 2021. očekuje oporavak od 7,5 posto. Upravo je novo zaduženje od dvije milijarde eura dijelom namijenjeno i za pokrivanje gubitaka koronakrize. U ožujku je mjeru minimalac iskoristilo 98 tisuća poslodavaca za 550 tisuća radnika, u travnju 85 tisuća poslodavaca, za 502 tisuće radnika, a za svibanj još nema finalnih podataka.
"Država nema beskonačne financijske kapacitete, mi ćemo ovu godinu završiti s javnim dugom na nekih 90 posto BDP-a što je visoka razina zaduženosti", jasno će Šonje.
Crni scenarij otkaza i propadanja poslova slijedi nam, smatra Šonje, ako se ne uspijemo iz krize izvući kroz dvije godine.
