Znamo da je jug Dalmacije pogodno tlo za potrese, pogotovo Dubrovnik. Zato su se zapitali - što bi se dogodilo kada bi Split pogodio potres kakav je, nažalost, zadesio Banovinu?
Područje Splita nalazi se u zoni potresa intenziteta 7 i 8 stupnjeva MSK ljestvice, koji mogu izazvati materijalne štete, klizišta, odrone, nastajanje pukotina, i vrlo vjerojatne ljudske žrtve. Maksimalna magnituda je do 7 po Richteru koja može zadesiti Split.
"U sklopu Javne vatrogasne postrojbe je formiran Specijalistički tim za spašavanje iz ruševina od 22 osobe s certifikatima i potražnim psom. Postoji i Hrvatska gorska služba spašavanja je pet potražnih timova koje čini pet ljudi s pet potražnih pasa. Tu su, naravno, i sve veće vatrogasne postrojbe u RH...", rekli su iz gradske uprave Splita za Slobodnu Dalmaciju. Dodali su da pripadnici temeljnih operativnih snaga imaju svoju potrebnu opremu, a za povjerenike i zamjenike povjerenika CZ-a (Civilne zaštite) osigurane su jakne, maske, rukavice, lopate.
Koji bi kvart najviše "stradao"?
Kako bi se smanjila šteta u slučaju potresa, preventivna mjera je protupotresno projektiranje i građenje građevina sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i hrvatskim i europskim normama. U toj procjeni stoji da su stanovi izgrađeni nakon 1964. godine u načelu otporni na potrese intenziteta do 7. stupnja MKS ljestvice. S obzirom na godine izgradnje grad je podijeljen u tri zone, prenosi Slobodna Dalmacija.
Prva je najstarija i najugroženija, a riječ je o području stare gradske jezgre, kotarevima Grad i Varoš. Druga je neposredno uz centar grada, uključuje kvartove Lučac Manuš, Bačvice, Gripe, Lovret, Meje, Spinut i Bol, a treća zona je područje ostalih gradskih kotareva gdje je većina objekata građena u periodu od 1964. do 1985. godine.
Na temelju Procjene rizika od velikih nesreća izrađen je Plan djelovanja civilne zaštite grada Splita koji je donio gradonačelnik Andro Krstulović Opara u srpnju 2019. godine.
