Josip Aladrović, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, gostovao je u RTL-u Danas. Korona-kriza bacila je gospodarstvo na koljena, a hrvatski BDP je u drugom tromjesečju pao rekordnih 15,1 posto. Odgovarajući na pitanje kako će se taj pad odraziti na njegov resor i trebaju li se građani bojati otkaza, Aladrović kaže da se ovakav pad dogodio prvi puta u dugo vremena.
"Činjenica je da smo taj iznos otprilike i očekivali i kalkulirali sa ovom razinom pada BDP-a i nije nas iznenadio s te strane. S druge strane, tržište radne snage je dobro odolilo ovoj krizi. Podaci stagniraju od početka krize, odnosno, broj zaposlenih je nešto veći nego početkom krize", rekao je Aladrović za RTL Danas.
O mjerama: 'Vidjet ćemo stajališta poslodavaca'
Na opasku da je to zbog mjera koje sada prestaju, Aladrović je odgovorio "ne bih rekao".
"Ne bih se složio da mjere prestaju. Jedan dio mjera imamo aktiviran do kraja kolovoza. Za određene segmente ćemo sigurno nastaviti mjere. U vrlo kratkom vremenu ćemo se dogovoriti sa poslodavcima u kojem obujmu i na koji način. A mjere za skraćivanje radnog vremena traju do kraja godine", kazao je Aladrović koji ne želi otkriti okvir tih mjera.
Najavio je sjedanje za stol s poslodavcima i da će tada vidjeti njihova stajališta. Otkrio je da su s nekima već imali sastanke dok ih s drugima tek trebaju imati.
"Bitno je da tu, kao i dosad nađemo konsenzus s poslodavcima. Naši poslodavci su se u ovoj krizi, naravno uz pomoć države, pokazali dosta otpornima. Dočekali smo je puno spremnijima nego krizu 2008. godine. Iz toga možemo provući nekakav optimizam za budućnost i za treći i četvrti kvartal koji nam slijede", govori ministar Aladrović.
'OVO JE ALIBI IGRA, OPRAVDANJE ZA TUĐE POGREŠKE': Poduzetnici oštro napali Stožer; najavili i crne prognoze za jesen
Je li potpuno zatvaranje gospodarstva bila ispravna odluka?
Odgovorio je i na pitanje smatra li da je potpuno zatvaranje gospodarstva bio pravi izbor.
"Ono se može dovesti u korelaciju s ovim podacima. Kada vidimo zemlje koje imaju intenzivniji pad gospodarstva od nas, to su zemlje koje su imale jači lockdown i više su ovisne o uslužnom sektoru kao što smo i mi. Epidemiološka situacija tada nam nije ostavljala puno izbora i mi smo se odlučili u tom trenutku za zdravlje. Za ljude na prvom, a ekonomiju na drugom mjestu.
No, to razdoblje je iza nas. Razdoblje koje nam slijedi će nam omogućiti nekakav smanjeni pad do kraja godine, a mi očekujemo u idućoj godini i rast BDP-a i gospodarstva u cjelini. Zatvaranje ne može biti izlika za neke buduće slabije kretanje gospodarstva", kazao je Aladrović.
'NE MOŽEMO SI PRIUŠTITI JOŠ JEDAN LOCKDOWN!'; HUP o velikom padu BDP-a: 'Vlada se konačno mora odrediti prema epidemiji'
Kada možemo očekivati izlazak iz krize?
Pad BDP-a za ovu godinu procijenjen je na 9,4 posto. Aladrović je odgovorio na pitanje kada možemo očekivati vraćanje na razinu iz 2019. godine.
"Kada pogledamo kako je procijenjen pad, u prvom planu konvergencije smo iznijeli te procjene na 9,4 posto, i s obzirom na strukturu kako smo došli do tih 9,4 posto, sada procjene govore da će biti manji pad", kazao je Aladrović te dodao da je turizam pokazao bolje rezultate nego se očekivalo.
"Turizam je pokazao bolje rezultate nego se očekivalo. Rast sljedeće godine koji je planiran je 6,4 posto. Ako pad ove godine bude manji, a rast na tim razinama, onda možemo očekivati, ne u 2021., ali u 2022. da ćemo se u apsolutnim brojkama iznosima vratiti na stanje prije krize", kazao je.
Ministar Aladrović dodaje da još nema nove procjene pada BDP-a i da će vrlo brzo izaći s revidiranim procjenama koje će biti niže nego što je bila procjena u prvom trenutku.
Postoje li projekti za povlačenje EU novca? Aladrović: 'Hrvatska ih ima!'
Odgovarajući na pitanje ima li Lijepa naša spremne projekte za iskorištavanje 22 milijarde eura iz EU fondova, ministar Aladrović veli da ima. Naglasio je da su imali već par sastanaka u Vladi nakon godišnjih odmora koji su se odnosili na projekte.
"Mi projekata imamo. Ono što je sada izazov pred nama i ono što će odlučiti u kojem smjeru će se kretati gospodarstvo je kako ćemo prioretizirati te projekte. Smatramo da trebamo ići više prema jačanju onih izvrsnim na tržištu i više prema jačanju privatnog sektora koji može u što kraćem vremenu generirati što više dodane vrijednosti. Zadatak pred nama je na koji način najbolje iskoristiti ova sredstva, a ne imamo li dovoljno projekata. Projekata sigurno imamo dovoljno samo ih trebamo u što kraćem vremenu provesti i provesti one koji mogu generirati rast", kazao je Aladrović.
'MOGLO JE BITI I GORE'; Marić o rekordnom padu BDP-a: 'Predstoje nam izazovi! Da je lako, nije…'; Slijede otkazi? 'Govori se o vrućoj jeseni'
Kako poboljšati poduzetničku klimu i smanjiti troškove?
Ministar Aladrović je najavio izmjene Zakona o radu i reformu javne uprave, restrikciju određenih parafiskalnih nameta. Navodi da je to sve ono što poslovnu klimu čini boljom, kvalitetnijom i privlačnijom. Istaknuo je da se za to nema puno vremena.
Na pitanju je li došlo vrijeme za prave rezove u javnoj upravi i na rashodovnoj strani proračuna, kazao je da su imali već dva rebalansa proračuna u kojima su rezali troškove.
"Sigurno je to nešto što će biti i dalje pred nama. No, jako je bitno da tu odvojimo one rezove koje možemo u nekom kratkom periodu preboliti tako da ne utječu na gospodarstvo. Vidjelo se da je javna potrošnja, kada se gleda struktura BDP-a, i u prvom i u drugom kvartalu, činila oslonac. U sljedećem vremenu ćemo se više morati prebaciti na bruto investicije, izvoz i osobnu potrošnju, a javnu potrošnju držati u okvirima koji će biti u smislu gospodarskog napretka", kazao je Aladrović za RTL Danas.
