Iako bi se iz domaće medijske perspektive dalo zaključiti da se nitko ne zadužuje više od Hrvata, prvaci svijeta u toj disciplini ipak nismo. Po osobnom zaduživanju na prvom mjestu je Južna Afrika. Čak 86 posto odraslih Južnoafrikanaca u spomenutom razdoblju posudilo je novac.
Hrvati prvaci Europe u posuđivanju novca
No, Hrvati zato prednjače u Europi. Hrvatska je s Albanijom na čelu europskih zemalja po postotku zaduženih građana. Čak 56 posto građana Hrvatske i Albanije posudilo je novac u razdoblju obuhvaćenom istraživanjem.
Slijede Šveđani i Crnogorci (50 posto) te Španjolci i Norvežani (47 posto).
Gallupovo istraživanje uključilo je 150 tisuća odraslih osoba u 143 zemlje, a bilo je fokusirano na ponašanje ljudi u situacijama kada im hitno treba novac.
"Zamislite da morate podići iznos X u idućih mjesec dana - gdje biste zatražili novac“, bilo je pitanje, a odgovori su, malo neočekivano, pokazali da bi vrlo malo ljudi otišlo u banku u potrazi za hitnim kreditom. U 31 zemlji manje od jedan posto ljudi odgovorilo je da bi novac posudilo od banke, prenosi Radio Sarajevo.
Najprije bi pitali roditelje
Istraživanje je uključivalo još dva pitanja: od koga bi najprije zatražili novčanu pomoć i na što bi potrošili posuđeni novac.
Hrvati bi prije nego od banaka (9 posto) novac posudili od članova obitelji (25 posto) ili posegnuli za ušteđevinom (također 25 posto), a zanimljivo je da bi 9 posto Hrvata zamoilo šefa na poslu, odnosno poslodavca da im posudi novac.
Među onima koji bi novac posudili od srodnika prednjače Crnogorci (53 posto) i Makedonci (52 posto), i to ne samo u nama regionalnim već i u globalnim razmjerima.
Većina bi posudila za otplatu nekretnine
Što se tiče namjene posuđenog novca, Hrvati bi, kao uostalom i većina zaduženih u svijetu, u najvećem postotku potrošili na otplatu stana ili kuće (23 posto), a zatim za liječenje (9 posto), obrazovanje (6 posto), dok bi novac za pokretanje biznisa posudilo 4 posto Hrvata.
U hitnom slučaju ili nevolji, za osobnom ušteđevinom mogla bi posegnuti četvrtina građana Hrvatske, odnosno 25 posto. Na osobnu ušteđevinu najviše bi se mogli osloniti Šveđani (60 posto) te Norvežani (67 posto).
