S porastom bogatstva i razvojem potrošačkog društva, porasle su i količine otpada koje svatko od nas stvara. U krugovima "otpadaša" lako će znati koliko je neko društvo bogato i to po tome koliko se smeća stvara po glavi stanovnika – matematika je jasna: Više otpada, bogatiji smo.
Stručnjakinja za otpad i zaštitu okoliša, prof. Aleksandra Anić Vučinić, u podcastu "Ideje na stolu" otkrila je da svatko u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 475 kilograma otpada. Usporedbe radi, najbogatije zemlje Europe proizvedu između 700 i 800 kilograma godišnje, i to vrijedi za sjeveroistočne zemlje. "Što je veći BDP po glavi stanovnika, više se i otpada stvara", otkriva jasnu poveznicu bogatstva i stvaranja otpada.
"Zanimljivo je da naše obalne županije proizvode između 600 i 700 kilograma po stanovniku, to je zbog turizma. Znači, imamo benefit turizma i prihod od turizma, ali isto tako imamo povećanu količinu otpada", govori.
Dodaje i da stručnjaci procjenjuju da se količina otpada povećava s bogatstvom upravo do nekih 700 kilograma po glavi stanovnika. "Tada se smatra da ste dovoljno bogati da ulažete u edukaciju pa da količina otpada s vašim rastom bogatstva više ne raste, nego počne padati. Dakle, zbog edukacije se smanjuju količine otpada", otkriva stručnjakinja.
Hrvatska na dobrom putu
Dodaje i to da je najnoviji izvještaj o količinama otpada za Hrvatsku otkrio da smo se "odlijepili" od statistike i da se dogodio rast BDP-a, ali ne i porast količina otpada. "To je jako dobar pokazatelj za nas i znači nešto, odnosno da učimo", kaže ova stručnjakinja. Dodaje da je velika količina europskog novca stigla do nas, da se puno toga uložilo u edukaciju koja je točkasta, ali ima je jako puno i daje rezultate.
"Imamo još puno zaraditi, ali vide se dobri pomaci", kaže.
Trump, frizura i ekologija
Aktualan u svijetu je i Donald Trump koji je s povratkom u Bijelu kuću ismijao zelene poteze te se otvoreno založio za stare plinske štednjake, glave za tuširanje s jakim mlazom vode, klasične žarulje… Otvoreno ismijavajući sve napore ublažavanja klimatskih promjena, koje zapravo i negira, neprestano ponavlja izreku da je "prije bilo bolje", zazvao je svog tajnika da podrži njegove ukaze koji se odnose na umivaonike, tuševe, toalete, zahode, perilice koji se odnose na protok vode i koje je "ukinuo nepošteni Joe Biden".
Otkako se vratio u Bijelu kuću, predsjednik Donald Trump nastoji promijeniti ekološke standarde za mnoge kućanske aparate, ponavljajući poznatu izreku: "Prije je bilo bolje."
Mnogi se sjećaju njegove izjave kada je 2020. rekao: "Otvorite tuš i ako ste poput mene, ne možete dobro oprati svoju lijepu kosu."
Naša sugovornica kaže da populistički potezi svijeta, kao što su na primjer jednokratne slamke, imaju zanemariv efekt. "Mi čak i ne znamo koliko je tih slamki i vjerujem da je edukacija pravi način da one ne završe u moru. A i kad se god uvede neka nova 'više zelena' stvar, rješavanjem jednog problema nastaje drugi. Na primjer, štednim žaruljama zaista smo smanjili potrošnju energije, ali smo dobili problem recikliranja štednih žarulja", upozorava.
Stara žarulja može u crnu kantu
Dodaje da ona ne može ići u običnu kantu za smeće, da spada u elektronički otpad te da je puno kompleksnija za recikliranje od stare žarulje sa žarnom niti.
"Ali ako stara žarulja dospije u tlo, ona u sebi ima staklo i metal i ništa od toga neće otrovati tlo. Spomenula bih fluor cijevi koje su također žarulje i u kojima je problematična živa. Staklo iz takvih cijevi čak se ne smije upotrebljavati za recikliranje jer živa ostaje u staklu", otkriva Aleksandra Anić Vučinić.
A koliko vrsta otpada – toliko problema, a znanstvenici su onda tu da pokušaju smisliti rješenje.
Prof. Aleksandra Anić Vučinić otkriva neke od stvari na kojima rade sa svojim studentima, od kojih neka graniče sa znanstvenom fantastikom, pa tako i priča da dječja igrališta mogu aktivno pročišćavati zrak.
Igrališta koja čiste zrak
"Nanosili smo spoj titan dioksid na ploče za dječja igrališta, riječ je o fotokatalizatoru. Dok ima sunca, on razgrađuje molekule organskih spojeva koji dolaze od automobila koji prolaze neposredno pored dječjih igrališta. Testirali smo koliko se učinkovito čisti zrak, uspjeli smo dobiti da se zrak pročišćava unutar visine od metar ili metar i pol – točno u tom rasponu je dijete visoko", govori naša sugovornica.
Testiranja su gotova, gotov je i proizvod i jedna naša tvrtka već ga ima. Dodano, navodi da sad rade na projektu 100% suhog recikliranja asfalta na niskoj temperaturi. "Takav asfalt pogodan je za izgradnju biciklističkih i pješačkih staza jer nema kvalitetu za autoput, ali ćemo raditi na tome nanosimo titan dioksid na taj asfalt i na testnim stazama ćemo vidjeti je li moguće ukloniti mikroplastiku u zraku. Hvatat ćemo oborine koje padnu po stazi i gledat ćemo da li ima mikroplastike ili je možemo tako ukloniti", govori Aleksandra Anić Vučinić.
Na fakultetu su testirali i otpadnu vunu od ovaca koja ima izuzetnu sposobnost upijanja ulja. Može se tako, govori, koristiti na površini vode kad dođe do havarije i kada se izliju nafta i ulja.
"Nitko više ne plete čarape i vuna se de facto baca. Ona može skupiti mrlju na površini vode i tako natopljenu vunu testirali smo u cementarama. Postaje odlično gorivo te u cementari na kraju ostaje samo pepeo koji izuzetno dobro zadovoljava uvjete za ugradnju u cement", otkriva potencijale za gospodarstvo koje mogu proizaći doslovno od ideja i iz laboratorija znanstvenika i fakulteta.
