Direktor talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, Carlo Doglioni, kazao je za televiziju N1 kako je u središnjoj Italiji u proteklih pet godina bilo čak 120.000 naknadnih udara nakon potresa koji je 2016. godine razorio gradić Amatrice, a bio je iste magnitude kao i potres kod Petrinje.
"Možda ste čuli za gradić Amatrice, gdje je poginulo oko 300 ljudi. U Italiji smo tijekom posljednjih godina imali jednu veliku krizu s potresima. Ljudi koji su u tim recentnim potresima izgubili kuće, još se nisu vratili svojim domovima. Radi se o više od 600.000 ljudi", kazao je Doglioni.
'Naknadni potresi su očekivani dok se ne potroše'
"Ljudi bježe iz gradova, jer te zgrade više nisu za život. U slučaju potresa u središnjoj Italiji, od 2016. do danas smo imali 120.000 naknadnih potresa. U slučaju Petrinje, radi se o drugačijem fenomenu. Potres ovisi o horizontalnim gibanjima u Zemljinoj kori i to dovodi do određenog broja naknadnih udara. A oni su u Petrinji manje učestali od potresa u Amatriceu i u L’Aquili", pojasnio je Doglioni.
Rekao je da je doista opasno nakon potresa nastaviti živjeti u kućama koje nisu izgrađene u skladu sa seizmološkim prilikama u određenom kraju:
"U Kaliforniji su se prošle godine u Ridgecrestu dogodila dva potresa, prvi magnitude iznad 6, a drugi 7, oba u razmaku od nekoliko mjeseci. Kao što smo vidjeli u Zagrebu, nakon potresa magnitude 5,5, uslijedili su drugi potresi i konačno ovaj u Petrinji magnitude 6,2. To je očekivano dok god se ti naknadni potresi ne potroše", dodao je.
Potresi se još ne mogu predviđati, ali ima nekih znakova
Za pojave rupa u tlu dubine do 10 metara, a promjera većega i od 20 metara u području oko Petrinje i Gline, Dogloni kaže da se radi o posljedicama tipičnima za krške terene, koji u podzemlju imaju veliki broj šupljina. Napominje kako se prisutnost tih rupa ispod površine može utvrditi georadarima i sličnim tehnologijama.
Potresi se, kaže Doglioni, danas još ne mogu predviđati, ali kretanja u dubini Zemljine kore i ispuštanje određenih plinova iz tla uoči potresa koincidiraju s velikim udarima.
"Sadašnji sustav ranog uzbunjivanja ne predviđa potrese, ali kako signal seizmometra putuje brže od seizmoloških valova, ako smo dovoljno udaljeni (od epicentra potresa), imamo nekoliko sekundi prije potresa da znamo da stiže potresni val koji će tresti tlo i uništiti kuće, zgrade…", objasnio je.
Sedamnaest seizmoloških postaja u Hrvatskoj je premalo
Za činjenicu da u Hrvatskoj postoji samo 17 seizmoloških postaja ustvrdio je kako se radi o premalom broju.
"U Italiji imamo oko 400 takvih postaja, u Japanu oko 5000. To sve ovisi i o kvaliteti seizmografa i akcelerografa. Sedamnaest postaja za Hrvatsku je svakako premalo, povećati bi bilo vrlo korisno", poručio je.
'U Amatriceu se niti nakon četiri godine još nitko nije vratio kući'
Za energiju potresa je objasnio da se u velikim kompleksima stijena energija doista akumulira tijekom godina i kad se dosegne trenutak izdržljivosti tla, dolazi do naglog oslobađanja energije, odnosno do potresa.
"Koliko sam vidio iz snimaka iz Petrinje, razmjeri štete su nešto manji od onih u Italiji. Nisam u stanju procijeniti ranjivost zgrada. Nadam se da se neće dogoditi u Hrvatskoj ono što se dogodilo u Italiji, da i 12 godina nakon potresa u L’Aquili moramo još puno zgrada obnoviti. U Amatriceu se niti nakon četiri godine još nitko nije vratio kući", rekao je Doglioni za N1.
