Prema službenim podacima u 2021. godini u Hrvatskoj se na promjenu liječnika opće prakse odlučilo čak 200.980 korisnika više nego u pretpandemijskoj 2019. godini, piše u nedjelju Jutarnji list.
Da bi se bolje razumjelo o kolikom je povećanju riječ, dovoljno je reći da brojevi iz prošle godine predstavljaju porast od čak 44 posto s obzirom na to da je broj korisnika koji želi promijeniti liječnika s njih 455.350 u 2019. godini narastao na čak 656.330 slučajeva.
Dakle broj korisnika koji je u pandemiji odlučio promijeniti liječnika primarne zdravstvene skrbi veći je za gotovo 50 posto, no u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje tvrde kako se to ne može tumačiti isključivo kao posljedica pandemije.
HZJZ tvrdi da je odgovoran i potres
Odnosno, prema njima, za povećanu statistiku u znatnoj mjeri odgovoran je potres nakon kojega su mnogi korisnici bili primorani promijeniti prebivalište, a što je prema tumačenju Zavoda bio najčešći razlog predaje zahtjeva za promjenom liječnika.
Sve osigurane osobe koje liječnika primarne zaštite hoće promijeniti po isteku najmanje godinu dana od prijave, zahtjev predaju bez navođenja posebnih obrazloženja. Za razliku od njih, oni koji se na to odluče u razdoblju kraćem od godinu dana mogu to napraviti samo uz navođenje posebnih razloga.
Glavni razlozi promjene liječnika opće prakse
Među tim slučajevima uglavnom su preseljenje, promjena zatražena radi upisa svih članova obitelji kod istog liječnika ili narušeni međuljudski odnosi, a o slučajevima potom odlučuje posebno povjerenstvo.
Prema podacima HZZO-a, u konačnici se tek u 25 posto slučajeva o kojima odlučuje povjerenstvo kao razlog promjene navode narušeni međuljudski odnosi, no kako statistika pritom zanemaruje sve koji su tu promjenu zatražili mimo ovog tijela, apsolutne bi brojke za sustav primarne zdravstvene skrbi ipak trebale biti zabrinjavajuće te ga natjerati na preispitivanje, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.
