Zamrzavanje cijena osnovnih prehrambenih namirnica, porez na dobit tvrtki koje zarađuju na energetskoj krizi, studentske stipendije, novac za umirovljenike i energetski siromašne, obuzdavanje cijene energije… Koliko će Vlada Andreja Plenkovića sa svojih 20 točaka paketa mjera uspjeti spasiti od propasti građane i ekonomiju RH?
Profesor Ljubo Jurčić uglavnom je imao riječi hvale za danas predstavljenu reakciju Vlade na divljanje cijena, inflaciju i sve ono što je preko energetske, ratne i svake druge krize zaprijetilo Hrvatskoj da se otme kontroli.
"Mogla je Vlada i ne napraviti ništa, ali je očito svjesnost hrvatskog društva, struke i politike drugih europskih zemalja dovelo do toga da je ipak napravila ovo. I dobro je da je to napravila. Ovo je promjena politike određenog čistog liberalizma, kojim smo u proteklim krizama puštali situaciju da se naprosto sama razvija. S izuzetkom korone, naravno", kazao nam je Jurčić.
Čak je konstatirao: "Prvi put nakon 30 godina mogu reći da u najvećoj mjeri potpuno podržavam nove mjere (koje donosi neka vlada u Hrvatskoj)… Nakon puno godina, zapravo prvi put u hrvatskoj državi, vidim da je napravljena jedna politika da odgovara trenutku. Da li će ona biti dovoljna da li će biti dobro raspoređena po onima gdje treba, to ćemo vidjeti."
Generalno, Jurčić kaže da je ovo dobar pristup krizi, i to i ekonomski i politički. Za kritike iz određenih krugova da bi tih 20 milijardi kuna lako moglo u cijelosti doći iz državnog budžeta, kaže pak:
"Neki, koji čuvaju deficit, javni dug, o čemu je danas i premijer govorio, potpuno su u krivu. Fiskalna i monetarna politika postoje zbog naroda, država je tu da u teškim situacijama povuče mjere, da očuva gospodarstvo, društvo i narod."
"I ovaj deficit koji će nastati, možda on neće biti 20 milijardi, možda će nešto dati Europa, možda nešto Plan oporavka, nešto iz Višegodišnjeg financijskog okvira, ali svaka kuna koja će doći iz proračuna RH, vrijedi ovakve politike. Deficit bi se povećao za negdje 4 posto, ali smo mi i u puno normalnijim vremenima imali puno veći deficit. Naravno, i javni dug će se povećati za par posto, no niti to nije neki veliki javni dug", dodaje Jurčić.
Jurčić ističe da ovo nikako nije razvojna, nego mjera spašavanja Hrvatske da s europskog dna ne propadne ekonomski i socijalno još dublje, pa je tako treba i sagledavati.
Vladin paket u tom svjetlu promatra i Zdenko Babić, redoviti profesor na Katedri za socijalnu politiku pri Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zatekli smo ga nedugo nakon što je na prvu pregledao dijagrame.
"Vlada nije niti imala izbora nego odigrati na ovaj način kako je sada odigrala", opisao je ozbiljnost situacije koja je zaprijetila ekonomiji i društvu.
Mjere su bile potrebne, kaže, svakako ih pozdravlja, posebno tamo gdje su široko usmjerene na siromašne, na obitelji s djecom, na studente…:
"U tom dijelu i ova ograničavanja cijena najvažnijih životnih namirnica, građani će to u svakom slučaju pozdraviti. Pa onda naknade za umirovljenike. Sa socijalne strane, to je svakako za pozdraviti."
"Sa socijalne strane to je jako dobar paket. Ali s ekonomske strane ćemo utjecaj tek vidjeti. Pitanje je iz ekonomske perspektive to što ponovno imamo ekspanzivni fiskalni poticaj prema građanima. To bi onda moglo voditi daljnjem rastu inflacije", komentirao je u smislu konstatacije, ne kritike.
"Bit će pokriveni troškovi stanovanja itd., to je svakako za pozdraviti. Nisam vidio detalje tog cijelog paketa mjera, ali nisam vidio unapređenje u segmentu primatelja zajamčene minimalne socijalne naknade. Vidio sam da će se povećati energetski dodatak, ali ne i socijalnu naknadu", predbacio je.
Rekao je da je Vlada početkom godine izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi podigla osnovicu sa 800 na 1000 kuna, ali su cijene osjetno rasle i u međuvremenu: "U ovoj situaciji bi tu osnovicu trebalo dodatno uskladiti s rastom cijena, dakle podići."
Pitali smo ga, svjedoči li to da je očito riječ o isključivo interventnom paketu, pa makar on košta i 20 milijardi kuna, a ne o pravom zaokretu u socijalnoj politici RH? Pa odatle nema niti povećanja naknada.
"Tako je", složio se, "Ti ljudi povećanje svakako zaslužuju, jer naknade su prenisko definirane."
Na sličan način nas je i Jurčić upozorio da je riječ o doista hitnoj, isključivo interventnoj mjeri Vlade u krajnje ozbiljnoj situaciji (inflacija, ekonomska, energetska kriza, nesigurnost zbog rata u Ukrajini), bez obzira što se u paketu navode i pojedine stvari poput ukidanja PDV-a na projekte proizvodnje električne energije iz solarnih panela:
"Ovo nije nikakva razvojna mjera, nego mjera zadržavanja statusa quo da država ne padne dublje. Slične mjere smo trebali poduzeti 2009., ali smo bili ortodoksni, nismo ništa radili u ovakvom smjeru i Hrvatska je ostala u rupi sve do 2019. Ove mjere, znači, daju šansu da zbog inflacije ne padnemo u rupu, ekonomsku, socijalnu itd."
Dodao je, međutim: "Nakon što se ovo stanje smiri, ja bih očekivao sljedeći korak, da Vlada uloži deficitarnih 20 milijardi kuna u razvoj gospodarstva kako bi Hrvatska počela ekonomski stizati Europu. Mi ovim mjerama gasimo požar, ali i dalje ostajemo pri samom dnu Europe. A zašto smo pri dnu Europe? Zato što Hrvatska politika punih 30 godina nikad nije imala aktivnu ekonomsku politiku investiranja u razvoj. Prije svega, rekao bih da ona nije niti znala kako da investira, jer su takvi ljudi bili u vlasti (da to nisu znali)."
To se, očito, neće tako lako promijeniti, još barem neko vrijeme. Jurčić nam je skrenuo pažnju na to da Plan oporavka i Višegodišnji financijski okvir od čak 25 milijardi eura, ali da su "vrlo mala" sredstva od sveg tog brda novca predviđena za povećanje proizvodnih kapaciteta Hrvatske:
"Ono što fali Hrvatskoj, koja ima najnižu proizvodnju ili među najnižima u Europi, je da nema novih tehnologija. Ovo što se tiče energije, cesta, mostova, to je sve infrastruktura koja služi konačnom proizvodu koji se stvara u nekoj proizvodnji."
"Imamo infrastrukturne, imamo proizvodne objekte. Hrvatska ima infrastrukturu koja može podržati tri puta veću proizvodnju. Naše ceste, vode, energetika, mostovi mogli bi izdržati triput veću proizvodnju. Nje znači nema ne zato što nedostaje infrastrukture, nego zato što fali proizvodnih kapaciteta. A oni se dižu sustavnom ekonomskom politikom, koju Hrvatska nema", kazao je.
Dodao je, također, uz opasku da on nipošto nije protivnik EU-a, dapače je istaknuo da je razvoj puno lakši unutar tržišta od čak 15.000 milijardi eura i 440 milijuna stanovnika:
"Europska unija je zapravo jedna platforma jedinstvenog europskog tržišta gdje se izgrađuje infrastruktura da uz što manje troškove proizvodi jure preko cijelog europskog tržišta. Tako je i Pelješki most ušao u javno dobro EU-a. Ali čiji će proizvodi ići po toj infrastrukturi, po tim cestama, željeznicama itd., to je posao nacionalnih vlada, to nije zadatak EU-a, što često želi pokazati naša politika."
