Taj bi sud trebao biti osnovan 1. srpnja iduće godine, a sa stvarnim radom bi trebao početi s početkom 2018. godine.
Ukratko, osnivanje Visokog kaznenog suda znači da se žalbe na presude Županijskog suda više neće slati Vrhovnom sudu nego novoosnovanom sudu. Na njemu će raditi neki suci Županijskih sudova, a zadatak će im biti ujednačavanje sudske prakse i ispravljanje propusta Županijskih sudova.
Ideja o Visokom kaznenom sudu došla je od sudaca Vrhovnog suda ponukanih čestim potpuno različitim presudama na 15 Županijskih sudova. Jedan od najpoznatijih takvih primjera je onaj Zdravka Mustača i Josipa Perkovića kod kojih je Županijski sud u Zagrebu odlučio je da Perković treba biti izručen Njemačkoj, a sud u Velikoj Gorici da Mustač ne mora.
Umjesto 3, zakonodavna vlast će imati 4 stupnja
Samim time se pravosudna vlast proširuje s dosadašnja tri stupnja - Općinski, Županijski, Vrhovni sud - na još jedan stupanj koji će biti između Županijskog i Vrhovnog suda.
'Definitivno će se smanjiti dotok predmeta na Ustavni sud jer držimo da će se poboljšati kaznena praksa', vjeruje ministar Šprlje te dodaje da se broj zaposlenih neće povećavati nego će se preraspodijeliti dosadašnji kadrovi.
Spajanje Općinskog i Prekršajnog suda
Osim osnivanja novog suda nova reforma namjerava postići dodatne uštede objedinjavanjem Općinski sudova s Prekršajnima. Time bi se na godišnjoj razini postigao učinak od dodatnih 60 tisuća riješenih predmeta pa bi Hrvatska, kroz nekoliko godina, došla na nekakvu sredinu europskih pravosuđa", dodaje Šprlje.
