Udruženje pružatelja usluga smještaja u plovilima - čarter Hrvatske gospodarske komore (HGK), procjenjuje da je nautički čarter ove godine imao pad prihoda od 65 posto. Do sada je Lijepa naša bila najjača s nautičkim čarterom u Europi. Prema pisanju Novog lista, par prihoda ove sezone premašio je pad broja dolazaka jer je većina bukinga bila odrađena posljednjeg trena, dok su rezervacije realizirane po znatno nižim cijenama od uobičajenih. Zbog toga su na značajnom financijskom gubitku.
Što se tiče gostiju iz dalekih destinacija, oni su skoro u potpunosti izostali. Ipak, čarter tvrtke uspjele su doći do nekih novih koji dosad nisu bili čarterski gosti. Paško Klisović, predsjednik Udruženja čartera HGK, pojašnjava kako se uspjeh nautike i brojke ostvarenja vežu za rezultat s megajahti i marina, dok brojke govore nešto drugo.
Sjeverni dio Jadrana u povoljnijoj situaciji
Bolje stoji sjeverni nego južni dio Jadrana. Razlog za to krije se u lakšoj dostupnosti automobilom, odnosno manjoj ovisnosti o aviogostima. Sjever je doživio pad od 40 do 50 posto, dok je jug iskusio pad od više od 60 posto. U splitskom bazenu je puno veća koncentracija flote pa taj osjetno veći pad podgađa puno više tvrtki. U Udruženju su procijenili da je zbog pooštravanja mjera, samo poslije 15. kolovoza, izgubljeno oko 150 milijuna eura.
"Radi se o procjeni ukupne potrošnje čarter gostiju od 183 eura po danu po osobi, prema istraživanju TOMAS nautike iz 2017. što uključuje sve troškove, osim najma plovila, i trošak marina, potrošnje u restoranima i slično. A ove je godine do 30. rujna pad dolazaka i noćenja u čarteru prema podacima Ministarstva mora iznosio preko 50 posto što znači da smo ukupno, dakle svi u lancu čarter usluge, ove godine izgubili preko 300 milijuna eura", rekao je Klisović za Novi list.
Potpore za očuvanje radnih mjesta
Da će morati otpuštati zaposlenike ako im se ne omogući korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta, apelirali su čarteraši. Klisović kaže da najnovijom izmjenom kao osnovica za izračun pada prihoda, odnosno primitaka se umjesto mjesečnog izračuna uzima razdoblje od travnja do rujna.
24.06.2020., Luka Gruz, Dubrovnik - Luksuzna megajahta Flying Fox uplovljava u grusku luku. Flying Fox je najveca jahta na svijetu dostupna za charter. Cijena sedmodnevnog najma je 3.5 miljuna dolara. Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
Objašnjava da to u čarter poslovanju nije relevantno jer većina primitaka dođe izvan tog razdoblja. Najavljuje da slijedi glavni pad primitaka od preko 80 posto jer izostaje jesensko i zimsko razdoblje.
"Pojedine tvrtke u razdoblju od travnja do rujna imaju pad do 40 posto, dok od rujna nadalje imaju pad primitaka od 90 posto i ne mogu dobiti potpore za očuvanje radnih mjesta. Vjerujemo da će nam Ministarstvo rada izaći ususret, kao što je izašlo ugostiteljima koji mogu birati obračun mjesec za mjesec ili kumulativno, s obzirom na to da mehanizam postoji", navodi Paško Klisović.
Nadaju se da do crnog scenarija neće doći
Klisović kaže da čarteraše najgore tek slijedi. I ova djelatnost nije lišena akutnog problema, a to je likvidnost za pripremu 2021. Klisović pojašnjava kako je, kada je problem likvidnosti u pitanju, čarter osobito specifičan jer u normalnim okolnostima ima jaki rani buking koji kreće već u rujnu za čarter uslugu iduće sezone te se iz tog priljeva financiraju izuzetno visoki troškovi zimskog razdoblja i pripreme flote za sezonu.
Ono što u Udruženju ukazuju jest da treba olakšati i ubrzati realizaciju za obrtna sredstva s obzirom na to da se sredstva predugo čekaju. Predsjednik Udruženja ukazuje na to kako leasing kuće i banke trebaju već sada planirati produljenje moratorija koji uglavnom istječu na proljeće iduće godine i da se treba riješiti pitanje smanjenja ili subvencije kamate na plasmane koji su u moratoriju s obzirom na to da je riječ o ogromnim iznosima zbog vrijednosti plovila.
No, što se može u ovom trenutku očekivati od iduće turističke sezone? Klisović kaže kako je realno očekivati nešto bolje brojke nego u 2020., ali da će to biti osjetno niže nego u 2019., pod uvjetom da se početkom godine krene s cijepljenjem. "Ako do toga ne dođe, vjerojatno nas opet čeka nekakav lockdown kroz proljeće da se omogući kakav-takav promet u špici sezone. Ali to je onaj crni scenarij do kojeg, nadamo se, ipak neće doći", zaključio je Klisović za Novi list.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
