Omikron je stigao i u Hrvatsku, a problem je što se o tom novom soju vrlo malo zna. Ono što je zasad poznato jest da zarazniji od ostalih, ali je pitanje kako će se ponašati u kombinaciji s delta sojem.
O čemu se točno radi objašnjavali su Vesna Višekruna Vučina iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta u Rijeci i Vesna Štefančić Matić iz Hrvatske liječničke komore (HLK) koji su bili gosti emisije "U mreži Prvog" HRT-a.
Višekruna Vučina je rekla da još ne znamo dovoljno o omikronu, ali sasvim sigurno izaziva oprez. Naglasila je da će svaka zemlja za sebe donijeti mjere kako bi spriječila širenje novog soja.
"Pozvala bih sve da se drže mjera kako bi, u prvom redu, zaštitili sebe. Možda da promisle hoće li se okupljati u ovo blagdansko vrijeme", rekla je.
Jonjić je naglasio da ono što sigurno znamo o novom soju je da se puno brže širi.
"Ta ga činjenici stavlja u poziciju da je puno opasniji od prethodnog soja, ali je, navodno, manje virulentan. Ako dođe do brzog širenja može rezultirati opterećenošću zdravstvenog sustava i nema govora da ne moramo paziti. Oprez, oprez i oprez!", rekao je.
Zašto je važna 'booster' doza?
Dodao je da ovaj virus uspješno izbjegava stečenu imunust i da će među zaraženima očito biti oni koji su se cijepili.
"Ostaje nam stanična imunost i zato se ponovno moramo cijepiti. Ne smijemo se opustiti u smislu - virus se adaptirao, neće biti ništa. Daj Bože da bude tako, ali, nažalost, neće biti tako. Nije jasno zašto bi on bio manje patogen", rekao je prof. Jonjić.
Objasnio je kako zbog promjena na šiljkastom proteinu, virus izbjegava imunosni odgovor, no da mi generiramo jako puno antitijela na različite epitope, a ako imamo više antitijela veća je šansa da nas oni štite.
"Tijekom "booster" doze "busterira" se i stanična imunost i tijekom ispitivanja zaključilo se da to koristi. Što se tiče normalnih situacija, prvi bih se složio da netko tko se dva puta cijepio ne treba i treću dozu, ali biologija ovog virusa je takva da nas sili na to i moramo se cijepiti", naglašava prof. Jonjić.
Koliko će trajati pandemija?
Vesna Štefančić Matić tvrdi kako nemamo odgovor na to pitanje, "ali je činjenica da ona generira emotivne rekacije ljudi".
"Zdravstveni radnici su u posljednje vrijeme iznimno opterećeni, pacijenti traže pomoć i svjesni smo da se ova situacija u zadnje vrijeme intenzivirala. Govor mržnje, prijetnje, nasilje - to su ekstremne situacije koje nastaju kao posljedica nezadovoljstva s jedne strane a s druge strane su očekivanja i nemogućnost građana da sagledaju širu sliku, da svatko od nas kao pojedinac preuzme odgovornost za ono što mi činimo u ovoj epidemiji", rekla je.
Dodaje kako iz HLK očekuju adekvatne reakcije propisane zakonom.
Višekruna Vučina je napomenula kako je interes za cijepljenjem opao nakon što je na vrhuncu četvrtog vala jako puno ljudi bilo zainteresirano, osobito za 1. dozu. "Moramo naglasiti da virus cirkulira nesmetano i moramo učiniti sve da smanjimo njegovu cirkulaciju, rekla je .
Smatra kako se struka zalaže za poštovanje mjera, a COVID potvrda je jedna od mjera.
"Vidimo da od kada su uvedene, otkriven je dio populacije koji nosi virus bez simptoma. Mislim da jedino osobnom odgovornošću, a onda i kolektivnom možemo doći do cilja", dodala je.
Djeca i covid potvrde
Naglasila je da djeca mogu dobiti COVID potvrdu od samog početka, a u Hrvatskoj ih je izdano više od 200.000, obično se izdaju da djeca u slučaju preboljenja ne trebaju u samoizolaciju. Dodaje da je cijepljenje dobrovoljno, a COVID potvrda nikad neće biti uvjet u slučaju djece.
Također se nada da će odaziv za cijepljenje djece biti dobar.
"Pedijatrijsko cjepivo je namijenjeno djeci 5-11 godina, to je 3 puta manja doza nego za odrasle i zasada je registrirano samo Pfizerovo cjepivo. Za djecu 12-18 godina imamo dva cjepiva koja su i za odrasle, rekla je Višekruna Vučina.
Prof. Jonjić napominje da su djeca imunokompetenta kao i odrasli.
"Brzo šire virus i vrlo se lako može dogoditi gubitak školske godine, što je izuzetno skupo. Kao imuniolog ne vidim razlog zašto se djeca ne bi cijepila. Pretpostavljam da će većina europskih zemalja ići na tu varijantu. Ja bih cijepio svoju djecu, jer na taj način štitimo i ostalu populaciju. Pritom se situacija brzo razvija i pitanje je da li čekati što će se dogoditi ili napraviti nekakav proces, u ovom slučaju cijepljenje", rekao je.
"Roditelji se trebaju javiti nadležnim liječnicima, a ako će se raditi o cijepnim punktovima, cijepljenje djece mora biti odvojeno od odraslih", objasnila je Višekruna Vučina.
"Nuspojave u djece su već opisane, uglavnom se radi o blagim pojavama, povišena temperatura, osjećaj kao kod gripe. Sve te nuspojave su očekivane i prolaze spontano", rekla je.
