Odmah na početku presice Jokić je istaknuo: "Da bude jasno - mi prihvaćamo razrješenje ministra Šustara. Ovo nije vezano uz osobne obračune. Htjeli bismo se zahvaliti još jednom svima koji su radili s nama, svim građanima koji su nam dali podršku u procesu".
'Novi ministar imenovao nas je bez javnog poziva'
Potom je predstavio rezultate rada na kurikularnoj reformi. "Sam rad krenuo je u prosincu 2014. javnim pozivom za voditelja i članove ekspertne radne skupine. Pristigla je jedna prijava, moja, a za članove se javilo oko 40 ljudi, od čega je izabrano ukupno 6 članova. Rad je počeo 1. veljače 2015., a ministar Mornar je naše imenovanje odredio na godinu dana. Produljio je to do 29. veljače, kako bi se dovršili svi dokumenti u izradi.
Novi ministar nas 11. ožujka bez javnog poziva stavlja kao novu ekspertnu skupinu. Prva četiri mjeseca radili smo na uspostavi uvjeta za rad, da se reforma može provesti. Napravili smo sve javne pozive i postavili kriterije. Dana 21. svibnja 2015. skupine počinju s radom, a u rujnu 2015. i sve ostale. U svibnju s radom završavaju i skupine nacionalnih manjina", kazao je Jokić, prenosi N1.
Istaknuo je kako je na reformi radilo oko 470 ljudi, 280 konzultanata iz škola... "Troškovi su bili ispod planiranih - u prvoj je godini planirano 12 milijuna kuna, a utrošeno je 3,5 milijuna kuna, i još 4 milijuna na plaće zamjenika onih koji su zbog rada na reformi izdvojeni s nastave. U samoj izradi pokušali smo posao napraviti u potpunosti transparentnim.
Svi su dokumenti prošli kroz ruke 218 stručnjaka", kazao je Jokić. Dodao je i kako je bilo izdvojenih mišljenja onih koji se nisu slagali s pojedinim rješenjima. Sve je, kaže, bilo dostupno na internetu.
'Nije bilo nagovaranja da nastavimo s radom'
"Od prvog sastanka s ministrom Šustarom zagovaramo mogućnost proširenja ekspertne skupine. Nije nam bio cilj zadržati nas kao kompaktnu cjelinu, nego što učinkovitije obaviti zadatke.
Naglašavamo da smo se nakon 1. lipnja, odnosno prosvjeda u Zagrebu, i 31. svibnja - sastanka s predsjednicom, mi obratili predsjednici s voljom da se nastavi dijalog. Nije bilo nikakvog dogovaranja i nagovaranja da nastavimo s poslom. Ministarstvu smo pak predložili i dokumente za nastavak rada i nakon razrješenja objavili sve dokumente na našim mrežnim stranicama."
Država nije izradila zakonski okvir koji bi omogućio uvođenje kurikuluma u škole
"Ovo je djelo u koje smo uložili profesionalni i osobni život. Nikada ne bismo odstupili da nismo bili primorani, ne zbog snažnih pritisaka, nego zbog kompromitacije onoga što smo htjeli napraviti. Prvo, RH nije pristupila izradi zakonskog okvira koji bi uopće omogućio uvođenje kurikuluma u škole. Dakle, kurikulume nije niti moguće uvesti u škole u ovom trenutku.
Izrada normativnog okvira je preduvjet funkcioniranja države i obrazovanja. Činjenica je da se ovaj proces nije mogao nastaviti. Na to smo pozivali i prošlu i novu Vladu. Drugi je razlog nepostojanje sredstava i projekata koji bi izvlačili novac iz EU-ovih fondova", kazao je Jokić.
Nisu dobili odgovore na ključna pitanja
"Ministarstvo ne stoji iza ovog projekta. Prvo, nitko od pripravnika i suradnika više ne sudjeluje u cjelovitoj kurikularnoj reformi."
Jokić je rekao da su i on i članovi ekspertne skupine primali prijetnje fizičkim napadima, posebice nakon pojavljivanja u medijima. Neki su mediji, kaže, pritom prenosili neistine. "Prvog travnja je u prostorije radne skupine došla jedna osoba i prijetila, tada su tamo bili pripravnici. Tražili smo od policije povećanje sigurnosti. Reakcije na to nije bilo. Na određenim portalima se zaziva na to da se na nas reagira, čak i do toga da su neki prijetili metkom", naglasio je Jokić, prenosi N1.
"Pitanje za vlast je - ide li ova zemlja u tu reformu, kada, ima li novac, ima li zakonski okvir, ima li Hrvatska šanse? Na ta pitanja nismo dobili odgovore."
Miješanje politike
"EK je ovaj proces proglasio primjerom najbolje prakse provođenja u javnom sektoru. Mi smo u njega utkali sve što smo imali. No, sigurno je da pod ovim uvjetima onemogućuju provedbu tog procesa. Ako nemate zakon, novac, podršku, ako se ljude iz škola ne štiti, ako se politika miješa u taj proces, pitanje jest je li ga moguće provesti."
Na pitanje o razrješenju koje je stiglo od Šustara nakon pada Vlade, rekao je da ministar na to mora odgovoriti. Ministar je doista i odgovorio, i to vrlo brzo, ali odgovor je bio prilično neoubičajen: "Kršćanski je krenuti od sebe, ne treba njegovati kult ličnosti".
Kurikularna reforma na noge je digla velik broj građana, koji su na velikim prosvjednim skupovima diljem Hrvatske izrazili neslaganje s namjerom Ministarstva da se u izradu kurikuluma uključe i svojevrsni supervizori, što je označeno politizacijom ovog važnog dokumenta.
