Hrvoje Maleš, kojeg pamtimo od prije 15 godina kada je postao gotovo simbol borbe protiv korupcije, opet je isplivao u žižu javnosti – prvo jer ponovno postaje predsjednik Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske županije, ali i zbog izjave koja je potaknula europarlamentarku Biljanu Borzan na akciju. Izjava se odnosi na pitanje – jesu li umjetna trava, odnosno granulat na nogometnim igralištima, štetni, čak kancerogeni, za djecu.

Naime, Maleš se, povodom dolaska na čelno mjesto dalmatinskog Nogometnog saveza, obratio i rekao:

"Doktor Perko mi je jako bitan zbog zdravstvenog dijela, ta struka nam je jako potrebna. Nismo ni svjesni problema umjetne trave s kojima se susrećemo. Ne pratimo trendove Europske unije vezane uz granulat koji je proglašen kancerogenim. Zakon je prilično jasan, a medicina je rekla da su potrebna nova istraživanja. Inzistirao bih da nam Hrvatski nogometni savez licencira one koji žele napredovati i biti u trendu. Ovo je nešto što se tiče svih nas. Ako samo jedno dijete dođe u problem, onda smo možda mi odgovorni. Želim krenuti rješavati probleme koji su, po meni, jako važni."

Što je to granulat u umjetnoj travi?

Da bi se postigla stabilnost na umjetnom travnjaku, roditelji će primijetiti da mi mališani nakon nogometa na umjetnom terenu u kopačkama donesu i gumena zrnca i to je granulat o kojem se radi. On se radi od više materijala, jedan od načina je i od recikliranih starih automobilskih guma.

Maleš o toj temi nije htio više govoriti, ali zato europarlamentarka Biljana Borzan jest.

U razgovoru za net.hr rekla je da Maleš točno ukazuje na potencijalni problem te otkrila da je Europska komisija odlučila da se do 2031. godine svi umjetni travnjaci moraju "istrošiti", odnosno da se sporni granulat mora zamijeniti drugim varijantama ispune, na primjer od koštica masline. 

Rok koji je dug - 2031. godina - što prema njenom mišljenju pokazuje da ne treba stvarati paniku, ali je objasnila o čemu se radi.

Biljana Borzan: 'Rizik postoji'

"Europska unija reagirala je kroz uredbu REACH, kojom se od 2031. godine zabranjuje korištenje gumenih granulata kao ispune u sportskim terenima. Dakle, postoji prijelazno razdoblje kako bi se klubovi i lokalne zajednice stigli prilagoditi. Ta je odluka jasna poruka, a to je da rizik postoji i da granule jednostavno nemaju budućnost u sportu. Zato Hrvatski nogometni savez mora hitno omogućiti licenciranje terena koji se rade bez ispune, jer je to već standard u zapadnoj Europi kada se postavljaju novi tereni", navela je.

Problematično u granulatima na umjetnim travnjacima, objašnjava Borzan, jesu aromatski ugljikovodici.

"Za njih se zna da su u nafti i da su kancerogeni, da se lakše oslobađaju pri toplini i mogu biti potencijalno opasni. Nije sporno da su oni kancerogeni, ali sporno je to koliko je tko u kontaktu s njima", naglašava ova europarlamentarka.

No ističe da ne treba stvarati paniku niti graditi negativnu sliku o travnjacima po kojima u Hrvatskoj, ali i u Njemačkoj, Italiji i Francuskoj, trče djeca.

Kao liječnica po struci, Borzan širi sliku i nastavlja: "Neosporno je da smo svi mi svaki dan u kontaktu s kancerogenim tvarima, od toga ne možemo pobjeći. Ali u svemu je bitna umjerenost – da niste u u doticaju svaki dan i da izloženost ne traje dugo. Ekspozicija (izloženost nečemu) je sve. Treba dodati i da ljudski organizam nije tako neotporan."

Time je pokušala umiriti da ne treba raditi paniku u javnosti o ovom problemu, ali da o njemu treba razgovarati i na njega ukazivati.

Aromatski ugljikovodici – skrivena prijetnja u granulama?

Biljana Borzan kaže da su u granulama sporni aromatski ugljikovodici (PAH) i da su oni dokazano kancerogeni.

"Ako dođu u kontakt s kožom ili se udišu, mogu dugoročno ugroziti zdravlje. Zato je EU postavila stroge limite za njihov udio u granulama, upravo kako bi se smanjila izloženost sportaša, a posebno djece", navodi.

Ipak, dodaje da izravna uzročno-posljedična veza još nije znanstveno dokazana, ali da EU ima stav da je bolje spriječiti štetnost nego se izložiti i kasnije reagirati. Kaže, zato se ti granulati i izbacuju tek do 2031., a ne odmah jer je to prije svega preventivna mjera. 

Kaže - to je proaktivan pristup EU, za razliku od SAD-a gdje se često nešto dozvoli sve dok se ne dokaže da je štetno. "Pa ljudi postaju svojevrsni 'pokusni kunići'", komentira.

Prisjetila se slučaja velike farme u Nizozemskoj koja je gotovo čitavo europsko tržište opskrbljivala jajima, a kasnije se utvrdilo da radi želje za iznimnom higijenom farmu čistili sredstvom koje se ugradilo u ljusku jaja.

"Iako se radilo o kancerogenom spoju koji se pokazao u ljusci jaja, stvarna opasnost da čovjek oboli od raka ako bi jeo jaja nije postojala. Da bi opasnost bila stvarna, čovjek bi takva jaja morao jesti svaki dan u velikim količinama", oslikala je Biljana Borzan.

Vratila se na sporne granule na travnjacima i dodala da na njih utječe toplina – pri višim temperaturama iz njih se ispuštaju hlapljivi spojevi pa je veći rizik udisanja.

Lako zagrijavanje i opekotine

"Osim toga, teren se zna užariti do mjere da može izazvati opekline kod djece koja padnu", upozorava na još jedan problem.

O tvarima koje hlape iz granulata kaže da postoji dugoročni rizik, dok su kratkoročni rizici iritacije kože, očiju i dišnih putova, pa i slučajno gutanje kod djece.

"Ne treba zanemariti ni okoliš jer granule završavaju u odvodima, rijekama i moru, pa tako doprinosimo još jednom obliku mikroplastike", napominje.

Kaže kako ne treba dizati paniku, ali ovoj priči treba pristupiti razumno i potaknuti traženje rješenja. 

O zabrani koja stupa na snagu 2031. ističe da su pojedine zemlje već krenule proaktivno uklanjati umjetnu travu s granulama. Tako Njemačka, Nizozemska i skandinavske zemlje godinama postavljaju terene s alternativnim ispunama i odustaju od granulata.

Pluto, kokos, koštice kao alternativa

Osim spomenutih maslina, odnosno koštica, alternativa su i kokosova vlakna, pluto, kvarcni pijesak, a postoje i novi sintetički materijali koji nisu opasni po zdravlje.

"Zato sam uvjerena da Hrvatska ne smije zaostajati i da HNS mora napraviti zaokret, kako naši klubovi i djeca ne bi trenirali na zastarjelim i potencijalno štetnim podlogama. Djeca u Hrvatskoj zaslužuju iste standarde sigurnosti kao i djeca bilo gdje u Europi. Nitko ne bi trebao strahovati da će igralište – mjesto igre i veselja – postati izvor bolesti", naglašava Borzan.

Biljana Borzan o ovoj temi postavila je pitanje Europskoj komisiji, odgovor joj je stigao prije desetak dana.

Europska komisija: Zabrana ide od 17. listopada 2031.

Dala nam je i na uvid dopis Europske komisije, koji je potpisao izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju Stéphane Séjourné, u kojem stoji:

"Provedba Uredbe (EU) 2021/1199 o policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH) u nacionalnoj je nadležnosti. Države članice odgovorne su za provjeravanje usklađenosti s graničnim vrijednostima PAH-ova u materijalima za ispunu koji se koriste na sportskim terenima. Ako se pojave dokazi koji upućuju na nepravilnu provedbu prava EU-a, Komisija može protiv država članica pokrenuti postupke zbog povrede."

Nastavili su:

"Kako bi dionicima i tijelima država članica pružila dodatnu potporu u provedbi ograničenja mikroplastike koja se namjerno dodaje proizvodima, u skladu s Uredbom (EZ) 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), Komisija je nedavno objavila vodič s objašnjenjima. Vodič će omogućiti pravilnu primjenu zabrane sintetičkog materijala za ispunu sportskih površina od 17. listopada 2031. te siguran prelazak na terene bez mikroplastike.

Uredbom REACH nisu predviđena sredstva za subvencioniranje socioekonomskih učinaka mjera ograničavanja, no postoje drugi financijski mehanizmi koje financira EU i koji bi mogli pomoći. Zamjena opasnih ispuna sportskih površina ekološki prihvatljivijim materijalima mogla bi se poduprijeti sredstvima iz fondova kohezijske politike EU-a. Osim toga, sportski objekti u privatnom vlasništvu mogu biti prihvatljivi za potporu iz fondova kohezijske politike EU-a namijenjenih mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima."

Dakle, Séjourné osim problema aromatskih ugljikovodika navodi i problem mikroplastike vezan uz granulat na sportskim terenima.

Ispitali smo s više strana kako stvari stoje, trebamo li se brinuti, koliko je takvih igrališta u Hrvatskoj, jesmo li u problemu i što na sve kaže Hrvatski nogometni savez. 

HNS: U Hrvatskoj na stotine terena s granulatom

Iz Hrvatskog nogometnog saveza kažu da će se od 2031. i dalje moći koristiti umjetni tereni, ali bez spornog granulata, a da je i UEFA već dala upute za sve europske nacionalne saveze.

"U Hrvatskoj je trenutačno više od stotinu terena s umjetnom travom, a koliko nam je poznato, svi su ispunjeni nekom vrstom granulata - SBR ili EPDM. Hrvatski nogometni savez smatra svojom obvezom brinuti o zdravlju nogometaša pa stoga svih ovih godina pažljivo pratimo trendove u razvoju tehnologije, pravila UEFA-e i FIFA-e te posebno zdravstvene i ekološke smjernice Europske unije. Zbog navedenoga, HNS proteklih godina postavlja nogometna igrališta s umjetnim travnjacima koja su instalirana s najnovijom tehnologijom sustava: elastični sloj 25mm/umjetna trava 40mm/kvarcni pijesak/"EPDM-R" granulat", naveli su. 

Pojašnjavaju da se radi se o recikliranom materijalu s ekološki prihvatljivim dokazom porijekla, koji zadovoljava sve najnovije smjernice i norme EU te ne sadrži niti jedan zabranjeni policiklički aromatski ugljikovodik.

'Ne koristimo granulat od reciklaže rabljenih guma'

"Drugim riječima, ne radi se o SBR granulatu koji se dobiva preradom rabljenih guma te je kao takav zabranjen u pojedinim zemljama", objasnili su. 

Dodali su i ovo: "Sustav s granulatom EPDM-R je certificiran i odobren od strane FIFA-e koja  pritom vrlo pažljivo odobrava prikladne sustave poštujući zdravstvene i ekološke smjernice te proizvođačke inovacije koje su dokazane ispitivanjem od strane ovlaštenih laboratorija. Izdavanje takvog certifikata podrazumijeva da je cijeli sustav umjetnog travnjaka proizveden i instaliran prema važećim normama FIFA-e i smjernicama EU. Pritom FIFA ne odobrava materijale za koje postoje nedvojbeni dokazi o štetnosti za zdravlje."

Komentirali su i zabranu te naveli da se ona uvodi zbog mikroplastike i zbog zaštite okoliša, a ne zbog štetnog utjecaja na zdravlje.

"Kao što smo spomenuli, od 2031. godine neće se više proizvoditi niti distribuirati ovakav granulat, a do tada traje prijelazno razdoblje u kojem proizvođači i distributeri trebaju pronaći alternativno rješenje. Nažalost, usprkos nastojanjima proizvođača i različitim pokušajima (poput pluta, kore drveta, kokosa...) još se nije pronašlo potpuno kvalitetno rješenje. HNS će, kao i do sada, intenzivno pratiti razvoj tehnologije te postupati u skladu s najnovijim trendovima, kao što je svojedobno prešao na korištenje granulata EPDM-R umjesto SBR-a", rekli su iz HNS-a za net.hr

No što o svemu kažu liječnici?

O problemu smo pitali i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) iz kojeg navode da su mnoga sportska igrališta ispunjena spornim granulatom od gume ili plastike (npr. stiren-butadien gume - SBR - iz starih automobilskih guma).

Iako HNS navodi da već godinama postavljaju igrališta bez spornog granulata, već desetljećima se rade igrališta na kojima je i dalje granulat od recikliranih guma koje spominju iz HZJZ-a.  

"S obzirom na to da su ovi granulati relativno slobodni, mogli bi lako migrirati sa sportskih terena zalijepljeni za potplate cipela ili odjeću ili se ispirati kišom u kanalizacijske odvode. I obični vjetar ih može otpuhati u okoliš", ističu.

Baš kao što je i Europska komisija u odgovoru Biljani Borzan ukazala da se u granulate namjerno ugrađivala plastika, to potvrđuju i iz HZJZ-a.  

"Europska agencija za kemikalije (ECHA) procjenjuje da su ovakvi ispuni najznačajniji jedinstveni izvor NAMJERNO dodanih mikroplastika u EU, s udjelom od oko 16.000 – 50.000 tona godišnje, što je više od kozmetike i deterdženata, koji su dobivali mnogo pažnje kad se o ovoj temi počelo ozbiljno raspravljati prije desetak godina.

Usporedbe radi, najveći izvor mikroplastika su gume i čestice koje nastaju trošenjem cesta (oko 300.000 – 500.000 tona godišnje), zatim boje i bojama srodne tvari (oko 150.000 – 200.000 tona godišnje), tekstilna vlakna (oko 150.000 tona godišnje), te na kraju deterdženti i kozmetika (oko 10.000 tona godišnje)", istaknuli su iz HZJZ-a.

Iako potrošnja guma predstavlja najveći izvor čestica mikroplastika, naveli su, umjetni tereni imaju par vrlo značajnih osobina: vrlo visoku lokalnu emisiju koncentriranu na jednom mjestu.

"I - najvažnije, radi se o izvoru koji je lako spriječiti promjenom materijala za ispune, drugačijom konstrukcijom ili zamjenom prirodnim travnjacima", smatraju u HZJZ-u.

Koja je opasnost za ljude?

Dokazi o štetnosti su ograničene i još se proučavaju. 

"Dokazano je da sa sportskih igrališta može doći do oralnog i inhalacijskog unosa mikroplastika u organizam, ali zdravstveni učinci tih izlaganja još uvijek nisu skroz određeni. Utjecaj na okoliš je puno jasniji: mikroplastike opstaju desetljećima, pod utjecajem okolišnih čimbenika se dalje fragmentiraju u sitnije oblike, te završavaju u tlu i vodenim organizmima.

Čestice mikroplastika dokazano mogu utjecati na prehranu, rast i razmnožavanje životinja, a zbog svoje hidrofobne prirode mogu djelovati i kao nositelji drugih polutanata iz okoliša (tvari poput postojanih organskih polutanata - POPs, uključujući poliklorirane bifenile (PCB) i policikličke aromatske ugljikovodike (PAH) te organoklorne pesticide", istaknuli su iz HZJZ-a.

Dodatno su proširili odgovor na to zašto se ova zabrana uvodi tek 2031.

"Na temelju znanstvenih podataka koje je ponudila ECHA, Europska komisija je propisala ograničenja unutar Uredbe REACH za mikroplastike koje se namjerno dodaju u proizvode, a koja postupno stupaju na snagu počevši od 17. listopada 2023. sa šljokicama i mikrokuglicama", ističu.

Iako je ECHA, navode u HZJZ-u, odlično odradila proces prikupljanja i analiziranja dokaza o neprihvatljivim rizicima koje prijete od mikroplastika, krajnja provedba mjera mogla bi se pokazati nedostatnom.

"Razlog su brojne iznimke, nedovoljni zahtjevi i neopravdana odgađanja zbog kojih je dovedeno u pitanje efikasnost konačnih restrikcija. Usprkos inicijalnim namjerama, nisu sve namjerno dodane mikroplastike obuhvaćene. Zabrane propuštaju mikroplastike manjih veličina, tzv. 'biorazgradive' mikroplastike i topljive polimere. Ovo bi moglo nagnati tvrtke da zamjenjuju mikroplastike besmislenim zamjenama – umjesto da ih uklanjaju – što ne pridonosi smanjenju ukupnog zagađenja mikroplastikama. EU je i kod umjetnih sportskih terena izabrala dug tranzicijski period jer su brojni sportski klubovi i općine već značajno uložili u njih. Zakonska obveza zamjene ili adaptacije bila bi vrlo skupa. Odgoda do 2031. godine ostavlja dovoljno vremena za razvitak alternativa kao što su pluto, pijesak ili novi šok-apsorpcijski materijali", istaknuli su. 

No razgovarajući s ljudima koji već godinama grade umjetne terene i dobro su upoznati u problematiku, za njih je ova odluka čak besmislena, a da bi "zdravija" rješenja mogla donijeti više problema nego koristi.

Hrvatska već zabranila granulat

Igor Gavranović, više od 20 godina bavi se izgradnjom sportskih terena, kaže – u Hrvatskoj je zabrana granulata već nastupila i to prije nekoliko mjeseci. 

Otvorio je i pitanje kancerogenosti. "Točno je da je Europska unija donijela direktivu da se do 2031. zabrani granulat kao ispuna na umjetnim travnjacima, jer je utvrđeno da je kancerogen. Ali pod kojim uvjetima? Ako bi čovjek svaki dan satima boravio u zatvorenom prostoru gdje postoji granulat, i to šest mjeseci", pojašnjava.

Kaže da već izlaze javni natječaji u kojima se više boduju projekti u kojima je se za umjetne terene ne koristi sporni granulat, nego prirodna alternativa poput pluta, ljuske od kokosa, drva i kukuruznog zrna. 

No i kod prirodnih materijala ima "kvaka".

'Prirodno može biti tri puta gore od granula'

"Oni se brzo troše i pretvaraju u prah. Kad padne kiša ili kada se radi o zatvorenom prostoru koji se ne grije i nema dovoljno ventilacije (kao što su sportski baloni), stvara se problem gljivica i plijesni, a to je sve tri puta gore od gumenog granulata", govori. 

Kaže da je u Hrvatskoj 99 posto umjetnih terena upravo s granulatima, te kao i HNS navodi da se radi o stotinama terena. 

Od stadiona Dinama do Hajduka

"Priča je široka – to su umjetni travnjaci od Dinamovog stadiona, do Hajdukovog terena i onih u Istri. Svi tereni su takvi", kaže.

Po njemu, nije da problema nema, ali da ima i koristi od travnjaka koji su se do sad postavljali. "Već dugi niz godina svagdje u svijetu oni postoje i nije bilo većih problema, ali za drugo nismo niti znali niti ili sumnjali u sigurnost dosadašnjih travnjaka i granulata. Danas se ipak pažnja daleko više pridaje zdravlju, sve se proučava, testira i dolazi se do boljih saznanja o štetnosti i sugornosti", navodi naš sugovornik.

No, mnogi roditelji svjedoče da umjetni travnjaci u zatvorenim prostorima mogu itekako smrdjeti.

U Zagrebu je primjer nogometnih igrališta u paviljonu Velesajma, gdje se osjeti miris "gume" zbog, vjerojatno, umjetne trave i granulata, a tu su i popularni baloni koji postaju koktel mirisa gume i plastike u ljetnim mjesecima kad se sve zagrije, takvih je sportskih balona posvuda.

Prašina i neugodni mirisi od granulata

Kaže, taj miris zaista dolazi od granula koje se dobivaju reciklažom automobilskih guma. Trebaju li se roditelji uplašiti kad dijete dovedu u takav prostor?

"Ako dijete dolazi na sat ili dva nekoliko puta tjedno na takav teren, to stvarno nije problem. Podsjećam, dokazana kancerogenost je kad bi netko satima svaki dan pola godine bio u takvom prostoru", ponavlja Gavranović. 

On u svom poslu koristi granulate iz Hrvatske, ali i Italije, Poljske, Srbije, Francuske, Grčke...

"Najbolja su iskustva s talijanskim i francuskim granulatom jer se u njihovim tvornicama rade rigorozni pregledi kako bi se osiguralo da u granulatu nema prašine i nečistoća, pa da se stvara što manje prašine koja izaziva neugodne mirise", rekao je.

Ukazuje i na još nešto: "A što je s dječjim igralištima? Ona se rade također od lijevane reciklirane gume. Što je sa sportskim atletskim stazama? Ako idemo toliko daleko – uskoro ćemo imati samo prirodnu travu. A što je s bitumenom u asfaltu? Idemo onda dizati i asfalt", rekao je i dodao da mnogi rade po puno manje rigoroznim propisima nego su ona u EU, pa nam šalju takve proizvode.

Ipak, zaključuje da su po njemu rješenja umjetni travnjaci bez ispune, odnosno granulata, koji se već postavljao. Ustupio nam je i video s društvenih mreža na kojem se vidi kako to izgleda. 

POGLEDAJTE VIDEO Zrakom je letjela plastika, vatrogasci su se danima borili sa stihijom