Jesu li građani Hrvatske sretni, pitanje je kojim se bavi znanstveni projekt "Hrvatsko longitudinalno istraživanje dobrobiti" ili, skraćeno, CRO-WELL, financiran od strane hrvatske Zaklade za znanost. Istraživanje je započelo 2015. godine, a trebalo bi biti završeno u rujnu ove godine, piše Glas Slavonije, a prvi rezultati upućuju da su hrvatski građani relativno zadovoljni i sretni.
Dr.sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica projekta CRO-WELL i pomoćnica ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, istaknula je da je dobrobit građana sve važnija ne samo za znanost, već i za politiku.
Zadovoljstvo i sreća građa u interesu svakog društva
"Rezultati velikog broja istraživanja na području dobrobiti u posljednjih 20-ak godina pokazali su da ljudi koji su zadovoljni i osjećaju se sretno bolje funkcioniraju privatno i poslovno, zdraviji su, izgrađuju bolje međuljudske odnose, otporniji su na svakodnevne stresove i više su uključeni u društveni život zajednice.
Logično se nameće zaključak da bi svakom društvu trebalo biti u interesu imati zadovoljne i sretne građane, ali je osnovno pitanje kako to postići. Stoga se intenzivno istražuje pod kojim se uvjetima životno zadovoljstvo i sreća, kao najčešći pokazatelji dobrobiti, mijenjaju i što na njih utječe", rekla je Kaliterna Lipovčan.
Pozitivna spirala dobrobiti
Ona je prije četiri godine zajedno sa skupinom znanstvenika s Instituta Pilar započela istraživanje s osnovnim ciljem da provjere "funkcionira li u stvarnosti tzv. pozitivna spirala dobrobiti".
Naime, prema njezinim riječima, "pozitivna spirala dobrobiti" je teorijski okvir koji je postavila jedna američka znanstvenica. U osnovi radi se o pretpostavci da pozitivno usmjereni i raspoloženi (tj. zadovoljni i sretni) ljudi, također bolje rade i uspješniji su u različitim djelatnostima, što dovodi do još većeg zadovoljstva i još boljeg funkcioniranja: "ukratko - ako smo sretni i zadovoljni ulazimo u nekakvu uzlaznu spiralu u kojoj postajemo sve bolji i sve zadovoljniji".
"U okviru takvog modela mi smo ovim istraživanjem željeli provjeriti jesu li ljudi sretniji ako im se u životu događaju lijepe stvari, ili se lijepe stvari događaju onima koji su sretni. Drugim riječima, je li sreća posljedica ili uzrok pozitivnih životnih događaja. Tako nešto može se provjeriti samo longitudinalnim pristupom, u kojem se kroz određeni broj godina isti ljudi ispituju u određenim razdobljima, u našem slučaju jednom godišnje", objasnila je Kaliterna Lipovčan.
U istraživanju sudjelovalo daleko više žena
Iako još uvijek nije vrijeme govoriti o rezultatima i spoznajama istraživanja, budući da se trebaju prikupiti podaci još do kraja ove godine, iz brojne analize mogu se primijetiti neki osnovni trendovi.
Primjerice, interesantno je da se na anketu odazvalo više žena nego muškaraca, pa je uzorak sastavljen od 80 posto žena. Kaliterna Lipovčan napominje da je svjetski trend da u pravilu žene ispunjavaju takve ankete.
"Pitamo se zašto muškarci ne vole sudjelovati u ovakvim istraživanjima? Teško da bi se to moglo objasniti nedostatkom vremena, jer pola sata u godini dana svatko može odvojiti. Srećom, u uzorku imamo građane svih dobnih skupina, od 18 do 89 godina", rekla Kaliterna Lipovčan.
Relativno sretni i zadovoljni
Prema podacima ovog novog istraživanja, kao drugih istraživanja instituta Pilar, hrvatski građani su relativno sretni i zadovoljni svojim životima s prosječnom ocjenom 7 na skali od 0 do 10.
"Također, pokazalo se da tijekom godine osjećaju više pozitivnih nego negativnih emocija i da im se dogodi mnogo više dobrih nego loših stvari. Pozitivnih životnih događaja (među kojima su primjerice rođenje djeteta, ženidba/udaja, završetak školovanja), u prosjeku se našim sudionicima dogodilo šest, a negativnih (među kojima su primjerice smrt člana obitelji, nasilje, krađa), svega dva."
Sretniji ljudi doživljavaju više pozitivnih događaja
"Međutim, ono što je za nas posebno interesantno jest da što su ljudi zadovoljniji životom i sretniji to doživljavaju više pozitivnih događaja, a manje negativnih, i to u svim dobnim skupinama.
Gledajući kroz vrijeme pokazalo se da su ljudi koji su doživjeli više pozitivnih događaja u prvoj godini istraživanja iskazali višu razinu dobrobiti u drugoj godini, dok se kod onih koji su doživjeli više negativnih događaja u prvoj godini, dobrobit nije promijenila.
I to je dobar rezultat, jer upućuje na to da nas negativni događaji ne pogađaju toliko koliko nas usrećuju pozitivni. Nije loše to osvijestiti u svakodnevnom životu i potruditi se prevladati poteškoće, a veseliti se dobrim stvarima", zaključuje dr. sc. Kaliterna Lipovčan za Glas Slavonije.
