Čini se kako su promjene najčešća tema ovogodišnjeg Weekenda, u svojstvima umjetne inteligencije, tehnološkog napretka, trendova u poslovanju i zapošljavanju, a u ovom slučaju i u svijetu televizije. Klasični staromodni format TV programa zamijenile su nove tehnologije i sveprisutna digitalizacija – više ne moramo čekati večernje vijesti, već su nam sve novosti dostupne jednim klikom u svakom trenutku, ne ovisimo o izboru filmova na TV-u, nego sami premotavamo sadržaje ili puštamo omiljenu seriju na brojnim streaming platformama, piše Weekend.hr.
Kako bi medij televizije opstao, morao je zakoračiti u današnjicu i prilagoditi se potrebama novih generacija kojima staromodna televizija više nije dovoljna. Stručnjaci TV industrije; Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja CME Adria, Ivana Božanić, glavna urednica digitala HRT-a, Andrea Kičiš, voditeljica digitalnog marketinga Nove TV i Pete Radovich, dopredsjednik CBS Sports uz pomoć moderatorice Nevene Madžarević, producentice i voditeljice Nove S, raspravljali su o iskustvu prelaska televizije na društvene mreže u sklopu panela „Nešto staro, nešto novo“ powered by INA.
Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog poslovanja u CME Adria i Ivana Božanić, glavna urednica digitala HRT-a
Madžarević je potaknula raspravu je televizija shvatila da ostavi svoje stare karakteristike, a da se istovremeno prilagodi novom svijetu društvenih mreža i novim zahtjevima publike. „Pojavom trenda društvenih mreža i razvojem weba primijetili smo priliku i mogućnost da dodatno promoviramo sadržaj, kao i da kreiramo novi. Nametnuli su se takvi trendovi da moramo prihvatiti nove tehnologije i kreirati i distribuirati sadržaj koji već postoji na televizijskom kanalu te da stvori novi sadržaj koji je koristan i novim publikama koje su različite u odnosu na one tradicionalne“, istaknula je Božanić.
Novi kanali distribucije
Na prilagodbu televizije novim kanalima distribucije sadržaja i novim načinom na koji pristupaju kod kreiranja istog, najviše utječu karakteristike mlađih generacija i njihovo kratko zadržavanje pažnje, zbog čega sam sadržaj mora biti kraći. Jednako je bitno i da se sadržaj prenese odmah, u stvarnom vremenu događanja jer se društvenim mrežama vijesti šire puno brže nego tradicionalnim medijima.
„Ljudi više nemaju istu moć pažnje tako da nam je implementiranje društvenih mreža i u CBS sports vrlo važno. Sada se sve mora prenositi u stvarnom vremenu, ako si 5 minuta zakasnio s prijenosom -zakasnio si, ako kasniš sat vremena, ne moraš se ni truditi emitirati. Stoga sve što prenosimo, prenosimo u stvarnom vremenu“, rekao je Radovich.
Lončarić se osvrnuo na eru digitalizacije televizije i kako se ona može maksimalno iskoristiti: „I mi na platformi Voyo stvaramo novo iskustvo televizije. Završavamo naše emisije najboljim završetkom, svaka epizoda nam ide do vrhunca kako bismo maksimalno zainteresirali naše gledatelje i onda prikažemo QR kod naše platforme gdje se već sada može pogledati nova epizoda, ne mora se čekati novi dan, i sve to bez reklama. I tu smo zapravo vidjeli totalnu revoluciju kako sada gledatelji aktivno korite te QR kodove i odmah gledaju nove epizode te kako odlično funkcionira to novo televizijsko – digitalno iskustvo.“
Prelaskom televizije na društvene mreže i kreiranjem sadržaja prilagođenog kraćem formatu, pogotovo u kategoriji vijesti, javlja se zabrinutost oko kvalitete i točnosti kod distribucije sadržaja. Na pitanje hoće plasiranje vijesti na društvene mreže poput TikToka koje iziskuju sadržaj od svega nekoliko sekundi utjecati na kvalitetu samog sadržaja te hoće li rezultirati pojavom fake newsa, odgovorila je Kičiš: „Ako krećemo od toga da je sadržaj kvalitetan i kako smo mi ti koji ga moramo staviti u kontekst koji je ispravan, mislim da onda nema opasnosti od krivo prenesene vijesti. Na kraju krajeva, novinar na terenu snimi materijale od kojih mora napraviti kvalitetnu priču u nekoliko minuta; istu stvar moramo napraviti i sa sadržajem na društvenim mrežama, samo puno kraće. Mladoj publici moramo privući pažnju u prvih par sekundi sadržaja kako bismo ih uvjerili da nastave gledati, a ne maksimalno kratiti vijest i time stvarati fake news.“
Radovich je zaključio kako je televizija i dalje poželjna krajnja destinacija, a društvene mreže su samo sredstvo kojim možemo potaknuti na gledanje sadržaja na televiziji, pa čak i popularizirati sadržaj koji inače publici ne bi bio zanimljiv. Dokazao je to i na primjeru populariziranja europskog nogometa u Americi, koji inače nije popularan sport, no to sve više postaje upravo zahvaljujući alatu društvenih mreža.
POGLEDAJTE VIDEO: Predstavljanje platforme Voyo na Weekend Media Festivalu
