Hrvatska je 1. siječnja 2023. godine uvela euro, koji je od tog dana kao nova službena valuta zamijenio hrvatsku kunu i postao zakonsko sredstvo plaćanja u našoj zemlji.. Do kraja godine na snazi je obveza dvojnog iskazivanja cijena – u eurima i u kunama, radi lakše prilagodbe novoj valuti. No, sve završava s prvim danom 2024. godine. Od 1. siječnja cijene će biti istaknute samo u eurima. Ipak, nema zakonske zapreke da se ostave cijene i u kunama , kaže nam Ana Knežević iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača postavila je anketu 'Treba li dvojno iskazivati cijene i u 2024. godini' na svojoj web stranici, gdje ljudi mogu glasati. Uputili su i Ministarstvu financija zahtjev za dvojno iskazivanje cijena u nadolazećoj godini. Kažu da su zahtjev temeljili na činjenici da im se stalno javljaju potrošači sa upitima hoće li se dvojno iskazivanje cijena nastaviti, jer se nisu navikli na euro, sve preračunavaju u kune i dvojno iskazane cijene im jako pomažu u tome, te iskazuju bojazan kako će to raditi kada cijene budu samo u eurima. Nažalost, iz Udruge kažu da Ministarstvo smatra da će 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena biti dovoljno potrošačima da se naviknu na euro, pozivajući se na Preporuku Europske komisije i iskustava zemalja koje su posljednje prije nas uvodile euro.
Da su cijene bile stabilne, ne bi bilo toliko problema
"Nama se ljudi javljaju, pitaju što će biti s tim dvojnim cijenama jer se nisu snašli. Uputili smo dopis Ministarstvu koje je odgovorilo da nema potrebe i da su oni sve odradili po pravilima EU. Ljudi se nisu navikli", kaže za Net.hr predsjednica HUZP-a Ana Knežević, a razlog je taj što cijene stalno rastu. "Osim ovih ograničenih cijena, ove ostale cijene rastu i ljudi jednostavno ne mogu si u glavi složiti koliko je to koštalo zadnji puta, a koliko sada. Prekratak je rok. Mi smo kune imali od 1994. i ljudi su se navikli na kune. Da su cijene bile stabilne, ne bi bilo toliko problema", kaže Knežević. "Ljudi bi znali, mlijeko košta 1,20 eura. E sada kada ljudi dođu i vide, mlijeko je 1,27, pa 1,32, 1,37… onda ljudi jednostavno ne znaju", dodala je.
To je osnovni razlog, kaže Knežević i dodaje da niti jedna zemlja nije ulazila u eurozonu s takvom visokom inflacijom. "Mi smo krajem prošle godine u prosincu imali 13,8 inflaciju. Slovenija je ulazila 2007. u eurozonu i imala je 7,6 i kukali su da je to visoka inflacija, a naša je duplo veća", dodaje.
"Treba promijeniti zakon. Mi ćemo vidjeti rezultate te ankete. Vidjet ćemo što će biti početkom iduće godine. Daj Bože da se cijene stabiliziraju i više ne rastu, ali ako se cijene ne stabiliziraju, mi ćemo tražiti da Vlada donese uredbu. Ministarstvo financija bi trebalo predložiti izmjenu zakona. Ministru se to neda, jer on zna da su se ljudi navikli, ne ide u dućan, ne kupuje, i ne zna kakve su cijene, ali zna da su se ljudi navikli. Baba Vanga vračara", kazala je.
Iz Potrošača pozivaju ljude da se jave i glasaju u anketi. "Cijelu 2022. su rasle cijene, pa 2023., to što oni pričaju, te bajke… Hrana je poskupjela 30 posto, a ljudi najviše troše na hranu", kaže Knežević. Knežević dodaje da im se javljaju i mali trgovci, kaže. "Nema zakonske zapreke da se ostave cijene i u kunama. Malim trgovcima dolaze stariji ljudi i njima je u interesu da se ljudi snađu", dodala je.
Ivica Zanetti: Starija populacija i dalje preračunava
Predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Ivica Zanetti, mišljenja je da je bilo dovoljno vremena da se ljudi priviknu, ali i on smatra da dio ljudi, pogotovo starija populacija još uvijek preračunava u kune. "Ja mislim da je dovoljno vremena bilo da se ljudi priviknu, mada ipak iz moga iskustva, je da ljudi i dalje pretvaraju eure u kune, i to im je lakše, pogotovo starija populacija", kaže Zanetti.
Dodaje da se ljudi još nisu navikli na kovanice eura. "Moje osobno iskustvo je da su naše novčanice kune su bile puno kvalitetnije", dodao je.
Zanetti smatra da će većina iskazivati cijena u eurima. "Moji klijenti, starija populacija, oni će i dalje pretvarati, još se ne mogu snaći i s ostavljanjem tringelt. Kada pitaju je li da ostave 2 eura frizerki, pitaju je li to malo. Ali vi s dva eura rijetko gdje danas možete kavu popiti", dodaje. On dodaje da će na informativnom cjeniku ostaviti protuvrijednost u kunama.
No, i on se slaže da smo mi na eure prešli u vrijeme globalne inflacije. "Inflacija je drugi par rukavica, ali moramo bit svjesni da u svim europskim zemljama se dogodilo to, a nama se dogodila neka globalna inflacija, dobili smo na neki način 'po prstima'", kazao je.
Ministar smatra da je bilo dovoljno vremena
Podsjetimo, ministar financija Marko Primorac je neopravdanima ocijenio inicijative da se dvojno iskazivanje cijena, u kunama i eurima, produži i na iduću godinu, rekavši da su potrošači imali dovoljno dugo vremena da se upoznaju s novom valutom. Primorac je poručio da mijenjanje zakona o euru zbog produljenja tog roka nije opravdano, podsjetivši da je po tom zakonu rok za dvojno iskazivanje cijena do kraja ove godine, a ono je počelo u rujnu 2022. godine. Ministar je rekao da je riječ je o razdoblju od 16 mjeseci, što je čak dulje od onog što predviđa Europska komisija, koja preporučuje da bi ono trebalo trajati više od šest, no ne i više od 12 mjeseci.
"U tom smislu, mislim da je to razdoblje bilo dovoljno dugo da se potrošači upoznaju s novom valutom i da ne bi trebalo dalje produžavati taj rok", kazao je ministar, dodajući i da Hrvatska ne odstupa od dobrih praksi drugih zemalja koje su uvodile euro.
Iz Ministarstva financija poslali su nam odgovor oko dvojnog iskazivanja cijena:
"Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 57/22 i ispravak broj 88/22, u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je kako obveza dvojnog iskazivanja za poslovne subjekte traje do 31. prosinca 2023., odnosno do kraja ove godine.
Obveza dvojnog iskazivanja služila je kao prijelazna mjera s aspekta zaštitnog mehanizma za potrošače u procesu uvođenja eura. Uvažavajući preporuke Europske komisije te prakse drugih država članica koje su posljednje uvele euro, razdoblje od ukupno 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti trebalo bi biti primjereno za upoznavanje s novom valutom.
S dvojnim iskazivanjem cijena potrebno je prestati što je prije moguće nakon prestanka obveze dvojnog iskazivanja, pri tom imajući u vidu načelo učinkovitosti i ekonomičnosti iz članka 10. Zakona prema kojemu se uvođenje eura i svi postupci i aktivnosti koji iz toga proizlaze provode na način da se svima osigura što jednostavnije postupanje uz što manje troškova", poručili su.
POGLEDAJTE VIDEO: Za Badnjak pripremite škampe jer plaćamo najskuplji bakalar u Europi. Zašto? Za Direkt objasnili iz Norveške
