Jeste li i vi među njima? Banke su agencijama već prodale pola milijarde kuna 'minusa'. Prešutna prekoračenja i dalje masovna

U posljednjih pet godina, od 2017. do 2021., banke u Hrvatskoj prodale su agencijama za naplatu potraživanja više od 4,9 milijardi kuna dugova građana, svojih klijenata, pri čemu su se najviše rješavale nenaplativih, odnosno loših, gotovinskih nenamjenskih kredita, i to u iznosu većem od 1,7 milijardi kuna, a potom loših stambenih kredita, od čega su neki zasigurno rezultirali i nekretninama na bubnju (nešto manje od 1,2 milijarde kuna loših stambenih), piše Novi list. 

No, banke u Hrvatskoj već pet godina doslovno prodaju i "minuse" građana. Najviše su nenaplativih minusa prodale 2017. godine - 313 milijuna kuna. Ukupno su banke, unazad pet godina, prodale loših kredita po tekućim računima, minusa, prekoračenja (dozvoljenih ili prešutnih, kako ih god zvali) 483 milijuna kuna, dakle gotovo 500 milijuna kuna, ili pola miljarde!

U jeku rasta cijena, mnogi bi ponovo mogli posegnuti za minusima, a onda, ako ih ne budu mogli vraćati, odnosno ako proklize u nedozvoljeni teritorij, prijeti im prisilna naplata, ovrhe, bankroti… S tim da je najveći problem što je tržište preprodaje dugova, ili ustupa potraživanja, potpuno neregulirano.

afera u hnb-u /

Lalovac: 'Prvo što je viceguverner napravio kad je dobio posao je kupio sebi kuću po nižoj cijeni'

afera u hnb-u /

Lalovac: 'Prvo što je viceguverner napravio kad je dobio posao je kupio sebi kuću po nižoj cijeni'

Poseban su problem prešutna prekoračenja, a u HNB-u kažu da banke baš i nisu postupale po njihovim preporukama iz srpnja prošle godine. Naime, broj prešutno prihvaćenih prekoračenja u prosincu 2021. tek je blago smanjen u odnosu na rujan 2021., i to sa 1.781.312 na 1.765.136 prekoračenja.

HNB, međutim, nije pokrenuo postupak protiv nijedne banke po pitanju korištenja prešutnih minusa, jer je preporuke nisu pravno obvezujuće za banke.

U HNB-u kažu da s Ministarstvom financija rade na finalizaciji rješenja kojima bi se dodatno zaštitilo potrošače kada su u pitanju prekoračenja po tekućim računima.

Naglašavaju i da niti jedna država u Europskoj uniji ne zabranjuje bankama prodaju kredita građana.

Možda još treba dodati i da ukupni krediti građanima iznose oko 140 milijardi kuna, formalno »loših« kredita, tzv. NPL-ova, koje, dakle, banke još drže u bilancama i toleriraju, ima do nekih 5 posto, a sada vidimo da su ih skoro još toliko i prodale, piše Novi list.