Kupnja ili najam stana noćna je mora za sve žitelje Zagreba i one koji se u njega dosele. Hrvatska metropola pruža dom za nešto više od 800.000 ljudi, no mnogi do toga doma, pogotovo u posljednje vrijeme, sve teže dolaze.
Kupnja stana je luksuz
S prosječnom plaćom koja je, prema podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba, u siječnju ove godine iznosila 8083 kune te cijenama najma koje se mogu popeti i do 500 eura, prosječni Zagrepčanin bi trebao štedjeti na drugim životno važnim stavkama.
Vrijedi uzeti u obzir i da su cijene nekretnina porasle, unatoč potresu i pandemiji. Tako je kupiti stan u Zagrebu postao pravi luksuz, naročito bez kredita, jer su prosječne cijene nešto niže od 2000 eura po metru četvornom, no u nekim se četvrtima penju i za 500-600 eura više. Brojni su objekti oštećeni u potresu, a stanovi u vitalnijim dijelovima grada pretvoreni u apartmane, što je dovelo do svojevrsne oskudice na tržištu. Potražnja za statički sigurnom novogradnjom također diže cijene, pa nove nekretnine mogu koštati i do 4000 eura po kvadratnom metru.
S kakvim se sve problemima susreću ljudi koji kupuju ili unajmljuju svoju prvi dom istražio je Net.hr serijom članaka "Nemoguća misija: Prva nekretnina".
Rješenja Tomislava Tomaševića
U Zagrebu postoje projekti stambenog zbrinjavanja, uglavnom mladih i ljudi slabijeg imovinskog stanja. Ranije je postojao projekt poticane stanogradnje, a još uvijek je aktualno i dodjeljivanje gradskih stanova te njihov najam. Kandidati i kandidatkinje za zagrebačkog gradonačelnika su u kampanji prije lokalnih izbora govorili o svačemu, no ne i o ovom problemu.
Stoga je Net.hr upitao kandidate za mjesto gradonačelnika, koji, prema anketama, imaju najveće šanse za prolazak u drugi krug lokalnih izbora što misle o cijenama nekretnina u Zagrebu i kakvu će stambenu politiku voditi ako zasjednu na čelo metropole. Donosimo odgovore kandidata Možemo! Tomislava Tomaševića, koji uvjerljivo vodi prema anketama.
- Smatra da je Zagreb među najskupljim europskim metropolama
- Nastavit će praksu povećanja fonda javnih stanova za najam
- Stvorit će zemljišne zaklade i uvesti stambeno zadrugarstvo
04.03.2021., Zagreb - Konferencija za medije Zagreb je NAS! i Mozemo! na Trgu zrtava fasizma.Tomislav Tomasevic , zastupnik u Gradskoj skupstini
Mislite li da su cijene najma nekretnina, kao i cijene po četvornom metru za kupnju nekretnine u Zagrebu previsoke?
Apsolutno da. Zagreb je među najskupljim europskim metropolama kad usporedimo cijenu najma s visinom prosječnih mjesečnih prihoda stanovništva. Stanovanje je na području Zagreba već dugo nepriuštivo, a potencirala ga je turistifikacija grada u posljednjem desetljeću kada je značajan dio stanova prenamijenjen u apartmane (za kratkoročni najam) što je suzilo kvalitetu i kvantitetu ponude stanova za dugoročni najam, a cijene su poletjele u nebo. Tome pridonosi porezna politika koja i dalje favorizira kratkoročni turistički najam umjesto dugoročnog najma građanima: dok je u Zagrebu godišnji paušalni iznos za turistički najam po krevetu 300 kn, stopa poreza na dohodak od iznajmljivanja u dugoročnom najmu je 10 posto na mjesečnoj bazi.
Ako pobijedite na lokalnim izborima, hoće li vaše stambene politike dovesti do smanjenja cijena najma i kupnje stanova u Zagrebu?
Učinit ćemo sve da se to dogodi. Pažljivo pratimo što se u smislu stambene politike događa na prostoru Zagreba i mislimo da ima puno prostora za napredak. Na državnoj razini stambena politika gotovo i da ne postoji; ona se svodi na APN-ove subvencije koje ustvari pridonose rastu cijene nekretnina, a nedostupne su velikom broju mladih jer nisu kreditno sposobni. Primarno usmjerenje stambene politike je poticanje tržišnih mehanizama za rješavanje stambenog pitanja, odnosno stambenog kreditiranja u poslovnim bankama. Država svojim mehanizmima, odnosno zakonskom regulativom i praksom zaštite stanara favorizira prava koja proizlaze iz privatnog vlasništva i kroz njih garantira sigurnost stanovanja isključivo tom stambenom statusu. To međutim ne mora biti tako, države i gradovi ciljanim aktivnostima mogu promicati sigurnost, stabilnost i povjerenje na tržištu najma i razvijati nove inovativne modele neprofitne stambene izgradnje.
Što se tiče gradske politike, grad je u posljednjih petnaest godina doista krenuo u ozbiljnije investiranje u izgradnju stanova kroz projekte Novog Jelkovca i Podbrežja u kojima se danas nalazi nemali broj stanova za najam po povoljnim cijenama, no taj broj stanova u najmu svakako nije dovoljan da ozbiljnije utječe na stanje na tržištu. Stoga želimo nastaviti s praksom povećanja fonda javnih stanova za najam, no isto tako želimo, za razliku od prethodne gradske uprave, raditi na ekonomičnijim modelima gradnje stanova, ali i s boljim planiranjem lokacija budućeg javnog stanovanja na način da takve stambene jedinice budu raspoređene na lokacije diljem grada (na gradskim zemljištima), odnosno prekinuti praksu izgradnje velikih javnih stambenih naselja na samom rubu grada. Povećanjem broja javnih stanova za najam s priuštivom cijenom najamnine postupno dovodi do kontrole cijene na tržištu najma budući na taj način veći broj građana i građanki koji svoje stambeno pitanje rješavaju najmom mogu biti u mogućnosti ostvariti pravo na priuštivu najamninu, čime bi se smanjio pritisak na tržište najma, a samim tim i smanjilo divljanje cijena.
Kakav model stambene politike planirate provesti u Zagrebu ako pobijedite na izborima?
Postoje razni modeli i proučili smo stambene politike raznih zemalja, od Nizozemske preko Austrije do Španjolske. Posebno smo dobro upoznati s bečkom situacijom koju krasi stoljetna tradicija promišljenog upravljanja stambenim fondom. U tom je gradu čak 60% stambenog fonda pod upravom grada ili neprofitnih stambenih organizacija što bitno utječe na kvalitetu i priuštivost stanovanja. Stoga ćemo razvijati programe poput u Europi veoma raširenog stambenog zadrugarstva i drugih inovativnih modela koji će nam omogućiti da se stanovi grade kako kroz javne investicije, tako i kroz privatne, neprofitne investicije samih stanara u njihov novi stambeni prostor.
Ovo ćemo učiniti kombinacijom elemenata politika poput stvaranja zemljišnih zaklada - točnije, mapiranja i alokacije određene količine ravnomjerno raspoređenog gradskog zemljišta na kojima će pravo građenja stambenog prostora dobiti neprofitni akteri pod strogim uvjetima o takvoj stambenoj gradnji - kako po pitanju standarda stanovanja, tako i ekonomičnosti i ekološke održivosti gradnje sa osnovnom premisom da takve stambene jedinice moraju ostati dugoročno priuštive. Dakle, poticat ćemo priuštivu stanogradnju po modelu stambenog zadrugarstva koje u kojem će Grad omogućiti pravo gradnje na javnom zemljištu, a izuzećem cijene zemljišta i dijela profita investitora cijena stanova bit će znatno povoljnija. Isto tako u području najma na tržištu omogućit ćemo kroz rad gradske uprave bolju kontrolu odnosa najmodavca i najmoprimca, poticanje potpisivanja ugovora o najmu i raditi na informiranju najmodavaca i najmoprimaca o stambenim pravima kako su ona regulirana zakonom, kao i o međusobnim obavezama i jednih i drugih.
