Pet banaka koje su bile obuhvaćene sveobuhvatnom procjenom Europske središnje banke (ESB) ima dovoljnu razinu kapitala za redovno poslovanje, kao i za stresne ekonomske scenarije, izvijestila je u petak Hrvatska narodna banka (HNB), prenoseći rezultate ESB-ove procjene.
DOBIT BANAKA JE U OŠTROM PADU: Hrvati više štede nego što uzimaju kredite u vremenu krize "Sveobuhvatnom procjenom utvrđeno je da nijedna od obuhvaćenih pet banaka nema kapitalnih nedostataka jer njihove stope nisu bile niže od minimalnih stopa koje se upotrebljavaju u pregledu kvalitete imovine i testiranju otpornosti na stres", ističe se u priopćenju.
ESB je, naime, danas objavio rezultate sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka - Zagrebačka banka, Privredna banka Zagreb, Erste&Steiermärkische Bank, OTP banka Hrvatska i Hrvatska poštanska banka. Svih pet banaka dalo je suglasnost za objavu rezultata procjene.
Procjena nakon zahtjeva HNB-a
Procjena je provedena nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između ESB-a i Hrvatske narodne banke. Sveobuhvatna procjena sastavni je dio procesa uspostave bliske suradnje između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela države članice EU-a čija valuta nije euro.
Kako se objašnjava u priopćenju ESB-a, postupak se sastojao od pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres, koji su se zasnivali na metodologijama koje nadzor banaka ESB-a primjenjuje u svojim redovitim sveobuhvatnim procjenama banaka koje su nedavno svrstane u značajne ili koje bi mogle postati značajne.
Također se napominje da pregled kvalitete imovine nije računovodstveni nego bonitetni postupak. Njime ESB procjenjuje knjigovodstvenu vrijednost imovine banaka na određeni datum (za pet hrvatskih banaka taj je datum bio 30. lipnja 2019.).
Osim toga, njime se utvrđuje treba li banka ojačati svoju kapitalnu osnovu.
Pregled dopunjen testom na stres
Pregled kvalitete imovine pet hrvatskih banaka proveden je na osnovu najnovije verzije ESB-ove metodologije pregleda kvalitete imovine, koja je objavljena u lipnju 2018. godine.
Pregled kvalitete imovine dopunjen je testiranjem otpornosti na stres, u kojem se promatralo kako bi se kapitalne pozicije banaka mijenjale u osnovnom scenariju i u nepovoljnom scenariju tijekom trogodišnjeg razdoblja od sredine 2019. do sredine 2022. U testiranju otpornosti na stres primijenjena je metodologija koja je primijenjena i u EBA-inu testiranju otpornosti na stres u 2018. Osnovni scenarij posuvremenjen je najnovijim projekcijama dostupnima u trenutku početka sveobuhvatne procjene (uglavnom Makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB-a za europodručje iz lipnja 2019. i MMF-ovim Svjetskim gospodarskim izgledima iz travnja 2019.).
Ključno mjerilo financijske stabilnosti
"U pretpostavkama upotrijebljenima u scenarijima testiranja otpornosti na stres nije se mogla uzeti u obzir trenutačna kriza povezana s bolešću COVID-19, koja je počela tek u prvom tromjesečju 2020. ESB trenutačno radi na oblikovanju dosljednog pristupa svim nadziranim subjektima radi praćenja utjecaja krize povezane s bolešću COVID-19. Isti će se pristup primijeniti i na hrvatske banke ako se uspostavi bliska suradnja s Hrvatskom", napominje se u priopćenju ESB-a, koje prenosi i hrvatska središnja banka.
Pojašnjava se također da su primijenjene minimalne stope za utvrđivanje nedostatka kapitala bile na jednakoj razini kao u prethodnim sveobuhvatnim procjenama - stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) od 8 posto za pregled kvalitete imovine i osnovni scenarij testiranja otpornosti na stres te stopa redovnog osnovnog kapitala od 5,5 posto za nepovoljni scenarij testiranja otpornosti na stres. Stopa redovnog osnovnog kapitala, kako se napominje, ključno je mjerilo financijske stabilnosti banke.
U priloženoj se tablici iznose i rezultati za pet obuhvaćenih banaka, a koji pokazuju da se stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1), početna (na dan 30. lipnja 2019.) kod hrvatskih banaka kreće od 17,55 do 21,78 posto, nakon pregleda kvalitete imovine od 16,95 do 21,77 posto.
U osnovnom scenariju testiranja otpornosti na stres, stopa CET1 se kod pet hrvatskih banaka kreće od 17,96 do 22,01 posto, a u nepovoljnom od 6,30 do 16,40 posto.
HGK: Pristupanje eurozoni prema planu, možemo očekivati ulazak 2023.
"Današnja objava ECB-a znači korak bliže ulasku Hrvatske u Bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga sustava, što je i značajna potvrda za naše članice iz bankovnoga sektora, ali i za cijelo gospodarstvo. Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine", objavila je Hrvatska gospodarska komora u priopćenju.
Navode kako su koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske gospodarstvenike već više puta pobrojane, a najbolji primjer koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna je izvanredna situacija koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa.
"Naime, da je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i pristup likvidnosti putem Europske centralne banke, hrvatska središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog pripadnosti eurozoni, kao i veću mogućnost i opseg financiranja na tržištu kapitala", navodi HGK u priopćenju.
