Najave za sezonu više su nego dobre, domaći turizam izdržao je i pandemiju, a očito će izdržati u ratna previranja u Ukrajini. Gostiju se očekuje čak više nego rekordne 2019., a cijene?
Prema onome što su naši sugovornici najavili, bit će iste kao lani, čak i malo više. Nema mjesta jeftinom ljetovanju za domaćeg turista, sve kalkulacije da će džepovi ostati malo puniji, trebalo bi uzeti sa zadrškom.
Nedo Pinezić, osnivač Zajednice obiteljskog
turizma pri HGK, te predsjednik Odbora za turizam Skupštine
primorsko-goranske, te ujedno i sam iznajmljivač s Krka, kaže
kako su protekle dvije godine pokazale da je hrvatski turizam
"žilav" te da bi zbog eskalacije rata u Ukrajini i
nepredvidivosti situacije, trebali dati još malo
"poguranca" kako domaćem gostu, tako i turistima koji nam
stižu cestom i željeznicom.
"Pandemijske godine dokazale su da je naš turizam izuzetno
rezistentan na globalne krize, da smo dobro geografski
pozicionirani, da naše ljepote obale i otoka privlače goste i
smo, a uz dugu tradiciju, kao ljudi da smo jako prijateljski
raspoloženi prema turistu. I to su glavni razlozi zašto se naš
turizam u globalnim krizama vrlo brzo 'vratio' i nadmašio sva
očekivanja. Situacija s Ukrajinom opet će dovesti do toga da
će naše prednosti doći do izražaja. Dobra je stvar mogućnost da
neka obitelj u jednom danu odluči otići na odmor, da se u tom
danu organizira i napravi to. To će i ove godine biti od velikog
značaja", govori Pinezić.
(Goran Kovačić/Pixsell)
To što smo "drive-in" destinacija golema je prednost Hrvatske i to se pokazalo u pandemiji, a Pinezić smatra da će se potvrditi i uslijed neizvjesnosti rata u Ukrajini.
"Ovakve krize izbacuju probleme putovanja, prije svega zrakoplovima koji traže rezervacije unaprijed i planiranje. Kod auto prijevoza problem je jednostavniji. A ako usporedimo trošak putovanja autom u kojem se vozi četvero ljudi, tada je on najisplativiji u odnosu na druge vrste prijevoza, čak i kad se uzme u obzir poskupljenje cijene goriva", ističe naš sugovornik.
Vlak nam je doveo goste
Primjećuje i da se željeznica pokazala kao pobjednička karta u pandemiji za Hrvatsku, ona je doživjela svoju renesansu, a zahvaljujući češkom operateru, primjećuje Pinezić, respektabilan broj turista stizao nam je na obalu posljednje dvije godine.
"To ide i pod ruku zelenoj tranziciji EU. Vlak je ekonomičan prijevoz, a Hrvatska je takvim gostima dostupna i željeznica je izvrsna kombinacija za dolazak na Jadran", smatra Pinezić.
(Ivo Čagalj/Pixsell)
Pandemija, energetska kriza, agresija na Ukrajinu, sve do je danog razlog porasta troškova u turizmu, ako ništa, onda zbog poskupljenja energenata koje osjeti svaki iznajmljivač.
"Turisti će itekako osjećati povećanje troškova, a svaki trošak uvijek nerado prihvaćaju. Lani se pokazalo da je dobro što Hrvatska ima lepezu ponude od premium ili elitnog turizma, preko standardne ponude pa sve do budžet odmora. Tako da će i ove godine gosti imati mogućnost biranja prema svom džepu. To je važno i za domaće goste, koji su se pokazali kao najvjerniji. Treba podsjetiti da domaći gosti u Gorskom Kotaru čine 80 posto ukupnog turističkog prometa, a u predsezoni i podsezoni 30 posto prometa općenito", ukazuje Pinezić i poentira – država bi baš tu, za domaćeg gosta, trebala "uskočiti".
"Predsezona i podsezona dobra su prilika i tu je potrebna akcija jer i ove godine ne očekujemo neku veliku posjećenost gostiju. Sve što se kalkuliralo do 24. veljače, promijenilo se. Država bi mogla, bilo karticama ili aplikacijama smanjiti cijenu transporta baš u tom periodu, bilo snižavanjem cijene cestarine, trajekta, željezničkih karata", smatra naš sugovornik.
Ima ideju i kako sami iznajmljivači mogu doskočiti smanjenju troškova iznajmljivanja, prije svega energenata.
Solari na krovovima, kišnica u cijevi
"Tužno je gledati da na Jadranu, uz toliko sunca, čak čitavi hoteli griju vodu na naftu ili na struju. Potrebna nam je energetska tranzicija, postaviti solare i smanjiti udio troška energije u iznajmljivanju, iskoristiti pritom subvencije EU. Ali taj korak moramo sami napraviti, iskoristiti to", govori naš sugovornik.
Solari na krovovima, kišnica u cijevi - to je recept koji savjetuje privatnim iznajmljivačima radi smanjivanja troškova i osiguranja samodostatnosti. Kaže, to je "razborito" čak i kad ne bi postojale subvencije koje daje EU.
Inače, privatni smještaj ima oko 600 tisuća postelja u 100 tisuća domaćinstava. A kad smo pitali što bi domaćem gostu ove godine preporučio, kao iz topa odgovara: "Idite u manja nerazvikana mjesta."
(Duško Jaramaz/Pixsell)
Dubrovnik, Opatija i "veliki" možda su za goste dublje džepa i strance. Domaći gost dobit će više za manje novca u manjim mjestima.
Jeftinije u predsezoni i postsezoni
"I ciljajte period do druge polovice lipnja i početak rujna kada je more još toplo, vrijeme lijepo, a cijene su daleko niže. Sve je više i onih koji se udružuju pa putuju kombi prijevozom, podijele trošak puta, a i smještaj je jeftiniji u većim smještajnim jedinicama. To je način za uštedu", jednostavno savjetuje Pinezić. A cijene su u predsezoni i postsezoni i 30 posto niže nego tijekom srpnja i kolovoza. Početkom lipnja i krajem rujna, kaže naš sugovornik, razlika u cijeni još je i veća.
Iz Turističke zajednice Kvarnera kaži kako hotelijeri i turistički djelatnici procjenjuju da će broj turista za Uskrs, odnosno od 15. do 18. travnja, biti jednak kao 2019. "Najviše se turista očekuje u hotelima i to čak za 12 posto više nego 2019. kada je Uksrs padao gotovo u isto vrijeme. Najviše noćenja ostvarit će se na području Opatijske rivijere te otoka Krka", kažu nam u TZ Kvarnera. Za Uskrs će raditi 80 hotela i 18 kampova.
Što očekuju na jugu?
Direktorica splitske Turističke zajednice Alijana Vukšić potvrđuje da se broj rezervacija u Splitu nešto smanjio zbog političkih zbivanja i pandemije, ali da su prva dva mjeseca ipak bila izvan očekivanja, a to je dobar razlog za vjeru da će i ovo ljeto sezona biti dobra i vrlo dobra.
"Rezultati su za prva dva mjeseca bolji nego u 2019., čak i za ožujak u kojem je bilo duplo više noćenja nego lani. To nam daje signale da možemo biti optimistični, ali i svjesni činjenice da će politička zbivanja u Ukrajini utjecati na ovu turističku sezonu. Naročito u pogledu dolazaka s dalekih emitivnih tržišta kojima je ciljana destinacija Europa kao jedna cjelina", kaže nam Alijana Vukušić.
No podsjeća da su se svi bojali da će zbog pandemije turizam pasti na koljena, ali suprotno tome, dohvatili smo izvrsne turističke rezultate. Nada se zato sličnom raspletu situacije i sada, čak unatoč činjenici što su Rusi i Ukrajinci bili važna tržišta za Grad Split.
(Miranda Čukotić/Pixsell)
"Ipak očekujemo porast broja dolazaka jer su svi željni putovanja, ljudi su se tijekom pandemije zaželjeli putovanja i sad žele vidjeti nove destinacije, iskusiti nešto novo. Jako smo pazili za vrijeme pandemije i trudili se da gosti osvijeste da je Split sigurna destinacija po pitanju zdravlja, a naše istraživanje pokazuje da gosti imaju percepciju Splitu kao sigurne destinacije, bez obzira na to radi li se o smještaju u kućama za odmor ili hotelima", kaže naša sugovornica.
Nada se da će se situacija oko Ukrajine stabilizirati i da će sezona ipak biti mirna.
Cijene?
"Cijelo vrijeme educiramo naše djelatnike da moramo gostu dati vrijednost na novac jer je današnji gost jako zahtjevan i prati stanje na tržištima, on uspoređuje cijene. Moramo biti svjesni i toga da će se vratiti tržišta u našem okruženju, da će imati čak dumping cijene i da će nuditi gostima više nego što oni traže. Na to moramo jako paziti. Ali smo i svjesni toga da moderni gost danas traži kvalitetu i da je spreman za nju platiti", kaže Alijana Vukušić.
Split kao 'butik destinacija'
Kada se gleda struktura gostiju, posljednjih godina u Split najviše dolaze gosti iz SAD-a, potom Velike Britanije, Njemačke te Francuske. Reklo bi se - gosti više platežne moći pa se i Split profilirao kao "butik destinacija".
"Prije pandemije Split je u predsezoni bio omiljena destinacija turista iz dalekih zemalja poput SAD-a, Kanade, Republike Koreje, Kine…koji su se povukli u pandemiji. Ali su ih zamijenili naši susjedi iz Slovenije i Austrije te iz Poljske. Mnogi također dolaze zbog manifestacija, kao što su međunarodni maratoni, manifestacije jednostavno motiviraju turiste na dolazak, ali se Split profilirao i kao grad poslovnog turizma koji uz kongrese nudi i priliku za odmor. Dobro je reći da se za vrijeme pandemije u Splitu održalo stotinjak manjih kongresa, a Split je postao i poznata gastro te sportska destinacija", kaže naša sugovornica.
Split je, inače, lani, zabilježio skoro 500 tisuća dolazaka te je ostvario i gotovo 1,8 miliju noćenja.
U samoj Splitskoj županiji, lani su imali 13,6 milijuna noćenja, od stranaca najviše je bilo Poljaka, Nijemaca i Čeha, a direktor županijske turističke zajednice Joško Stella kaže kako je dobro što su u prva dva mjeseca imali dvostruko noćenja više nego lani u isto vrijeme.
Odjeci sa sajmova sjajni
"Reakcije s nedavnih turističkih sajmova u Milanu i u Ljubljani odlične su, ljudi su željni odmora, željni su turizma, spremni su ići i putovati i to je sjajno. Nitko sa sigurnošću ne zna što donose naredni mjeseci, ali ako kriza u Ukrajini ne eskalira, sve pokazuje da će turistička sezona biti dobra", govori nam to čelnik Turističke zajednice Splitsko-Dalmatinske Joško Stella.
(Filip Kos/Pixsell)
Ako je netko očekivao da će cijene možda pasti, prevarit će se. Za njih kaže da će biti na istoj razini kao i lani, neće padati. "Štoviše, zbog rasta cijene energenata te općenite inflacije, možda će čak i malo porasti. Ništa dramatično, ali ipak hoće, ali najvjerojatnije je da neće padati", govori nam Stella.
U Trurističke zajednice Zadarske županije, također smatraju da će sezona biti više nego dobro. Privremeno i samo privremeno, rat u Ukrajini malo je usporio "booking", no nije se desio značajniji otkaz rezervacija koji bi bio alarmantan.
"Pred nama je razdoblje predsezone, u ovim je posljednjim danima ožujka krenula ljetna sezona letova, pa tako kreće i veliki broj letova na zadarsku zračnu luku, i uspješno otvaranje predsezone. To su gosti koji najčešće odsjedaju u hotelima, hostelima i privatnom smještaju, ali i u drugim vrstama smještaja. Ovo je razdoblje kada snažnije kreću i nautičari, a s dolaskom ljepšeg vremena postupno se otvaraju i popunjavaju i brojni objekti kamping turizma u Zadarskoj županiji. Nakon dvije pandemijske godine, usprkos ratnim zbivanjima, u cijelom je svijetu prisutna jaka želja za putovanjima i mišljenja smo da će turisti ipak iskoristiti dolazak proljeća za putovanja, a tako i za dolazak u Zadarsku županiju", odgovaraju iz Turističke zahednice ove županije.
Pri tome, motivacija za putovanjem u razdoblju predsezone je više usmjerena na posebne interese i sukladne turističke proizvode poput raznih aktivnosti na otvorenom, takozvani "city-break" te eno-gastronomija. Potvrđuju da će Uskrs biti prvi test sezone, ali i oni očekuju dobru sezonu.
"Iako računamo uvelike i na turiste koji dolaze zračnim putevima, za nas je povoljna okolnost što većinu našeg turističkog prometa čine gosti s bliskih tržišta koji dolaze cestama, i vjerujemo da kod njih neće biti značajnijih poremećaja ukoliko ne dođe do većeg proširenja sukoba. Riječ je o gostima s naših tradicionalnih tržišta - Njemačke, Slovenije, Češke, Poljske i Austrije", govore u turističkoj zajednici.
Uzdaju se i na vjernost domaćih gostiju te ističu da mnogi osjećaju kako je Zadarska županija njihov drugi dom. Također, brojna događanja, koja se odvijaju u ovim mjesecima predsezone, od raznih "rail" utrka do vinskih i gastronomskih festivala, dodatan su motivator za kratka vikend putovanja u Zadar i županiju. Lanjska sezona bila je dobra i lani je bilo više od 1,5 milijuna dolazaka ili 57 posto više nego 2020. Također, ostvarili su 12,700 milijuna noćenja ili 29 posto više.
Domaćih je gostiju bilo za četvrtinu više i ostvatili su 3,7 milijuna noćenja, a strani turisti gotovo 9 milijuna noćenja što je u odnosu na 2020. godinu povećanje od 68%. A
"ko uspoređujemo rezultata s rekordnom 2019. godinom, Zadarska županija ostvarila je u 2021. čak 85% prometa iz 2019. godine", navode u turističkoj zajednici.
(Dino Stanin/Pixsell)
Pitali smo, gdje gosti najviše odsjedaju i čini se kako je privatni smještaj omiljen jer su domaćinstva ostvarila gotovo 41 posto prometa, u kampovima je bilo 20 posto, a u hotelima i turističim naseljima 15,7%
U odnosu na 2020. godinu u svim oblicima smještaja ostvaren je rast broja dolazaka i to najviše u hotelima, čak 99%, zatim 79% više dolazaka u kampovima, 74% više u ostalim ugostiteljskim objektima za smještaj, 71% na plovnim objektima, 56% u objektima na OPG-u, te 44% u objektima u domaćinstvu.
