Vlada je Saboru proslijedila prijedlog o sudjelovanju hrvatskih vojnika u misiji Europske unije za vojnu pomoć Ukrajini. Odluka je to oko koje su se oštro sukobili predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Tko je u pravu?
"To bi trebao odlučiti Ustavni sud u postupku o sukobu nadležnosti", kaže Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci za HRT.
"Ono što je problematično je činjenica da je odluka o djelovanju naše države u sklopu misije koju je pokrenula Europska unija, prije svega u sklopu jednoga procesa koji vodi Europska unija, dakle u sklopu jedne međunarodne organizacije", kazao je Miloš objašnjavajući da je to, što Vlada upućuje prijedlog Saboru, zapravo predviđeno za neku drugu situaciju, onu kada se djeluje u skladu s nekim međunarodnim ugovorom.
"U takvoj situaciji Hrvatski sabor treba potvrditi takvu odluku, odnosno ako predsjednik Republike uskrati suglasnost onda treba potvrditi tu odluku dvotrećinskom većinom. Budući da ovdje nije takva situacija i da se ovdje djelovanje događa u međunarodnoj organizaciji, Hrvatski sabor tu ne bi imao ovlast donositi ikakvu odluku. Ona je predviđena za međunarodne ugovore iz razloga što se međunarodni ugovori obično sklapaju na inicijativu izvršne vlasti", pojasnio je Miloš.
"Ako se iz nekakvog međunarodnog ugovora provodi obveza da se angažiraju oružane snage, bilo strane i li domaće, onda je potrebno da Sabor to nanovo potvrdi. To kod međunarodne organizacije, posebno kod one na koju smo prenijeli suverene ovlasti, kao što je EU, nije slučaj", naglasio je.
Je li zemlja u ratu 'država saveznica'?
Miloš problematizira ideju oko toga da je Hrvatskoj Ukrajina država saveznica, a što se spominje u kontekstu ukrajinskog djelovanja u okviru Partnerstva za mir. Smatra da je to pomalo sporno jer se ne radi o ugovoru koji RH ima neposredno s Ukrajinom. Pojašnjava kako bi se prema tome fleksibilnije postavio ako bi to pitanje promatrao iz kuta djelovanja unutar međunarodne organizacije.
Miloš smatra da se Ukrajina možda može smatrati saveznicom po osnovi toga što EU razvija određene oblike suradnje s njom i po osnovi činjenice da je Ustav RH utemeljen na mirotvorstvu kao jednom od najviših vrednota.
"To znači da Hrvatska nikada ne može imati za saveznicu državu koja provodi agresiju niti može sudjelovati u agresiji. S druge strane, ako se RH u sklopu međunarodne organizacije odluči složiti s određenom politikom da se pomogne nekome u obrani, takvu državu bi se možda moglo smatrati saveznicom", kaže Miloš dodajući da o pojmu "države saveznice" govori temeljem Ustava, a ne međunarodnog prava.
Habijan: Ne radi se o nekoj vježbi ili obuci, već širem djelovanju
Član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Damir Habijan (HDZ) istaknuo je da HDZ ostaje vjerodostojan u svojoj odluci. Dodaje kako je do sada bila 44 puta identična situacija pa ne zna zašto je došlo do obrata kod pojedinih oporbenih zastupnika.
"Ne radi se o nekoj vježbici ili obuci, već je riječ o mnogo širem djelovanju", rekao je Habijan. "Stavak 9. Ustava RH na kojega se pozvao docent Miloš govori o vježbi, obuci, a ovdje je riječ o mnogo širem terminu", smatra Habijan.
Bauk: Treba utvrditi je li riječ o obuci ili nečemu ozbiljnijem
Arsen Bauk (SDP), član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, podsjetio je da je Plenkovićeva vlada u siječnju, uz suglasnost predsjednika, donijela odluku o prelasku granice Oružanih snaga radi sudjelovanja na zajedničkim obukama i vježbama u 2022. godini. Istaknuo je i da je to bila 54. aktivnost, a da bi ovo u vezi s Ukrajinom mogla biti 55. aktivnost. Kazao je i da se očito radi o nečemu puno ozbiljnijem od obuke.
Bauk smatra da se pod stavak 9. Ustava RH svakako može podvesti dio koji se odnosi na dolazak ukrajinskih vojnika u Hrvatsku na obuku. "Želimo da se vanjska politika RH vrati u okvire onoga što je predvidio Ustav, da dođe do sukreiranja vanjske politike, dakle Vlade i predsjednika Republike, a posebno da članovi Vlade RH kada idu u inozemstvo ne preuzimaju u ime RH one obveze koje nisu u njihovoj isključivoj nadležnosti", rekao je Bauk.
Napomenuo je da treba utvrditi radi li se o obuci ili o nečemu ozbiljnijem. Ako je u pitanju nešto ozbiljnije, onda ozbiljnije države o tome vode i ozbiljniju javnu raspravu, kaže Bauk. Dodao je da je 14 država EU-a prihvatilo sudjelovanje u misiji EUMAM.
'Ustav nije cigleni zid'
Docent Miloš pojasnio je da se ne poziva na stavak 9. Ustava, kako Habijan sugerira. "Ne smatram da je operativno pitanje radi li se o obuci ili nečemu većem od obuke. Ono što je za ustavno pravo bitno je razlika između situacija u kojima o angažiranju oružanih snaga, bilo saveznice bilo RH, odlučuje predsjednik zajedno s Vladom uz potvrdu Hrvatskog sabora ili bez odluke Hrvatskog sabora. Oko toga se trenutno, ustavnopravno gledano, vodi upravni spor. Činjenica je da je ova odluka Vlade usvojena u okviru misije EU, jedne međunarodne organizacije. U nizu takvih situacija odlučuju predsjednik republike i Vlada zajedno. Začkoljice su nastale jer se ne provodi suradnja između dvaju dijelova izvršne vlasti kako treba.
Apsolutno je nezamislivo da ministar obrane šalje dopis Uredu predsjednika umjesto da Vlada usvoji tu odluku i uputi je predsjedniku. Još je više nezamislivo da ne postoji nekakva neformalna koordinacija prije nego što Vlada u tijelima EU-a iznese stav, da se zna unaprijed hoće li se predsjednik usuglasiti s takvom odlukom i pod kojim uvjetima. To su pitanja koja se ne rješavaju u javnom prostoru i tu ne treba inzistirati na apsolutnoj transparentnosti. Transparentnost koja se svodi na to da se Ustav tretira kao cigleni zid iz kojeg se vade pojedine cigle i onda se gađa protivnika nije održiv pristup", poručio je Miloš.
