"Model WRF ARW koji koristimo jako je dobar regionalni model za oborine i vjetar. Solidno smo predvidjeli oluju, ali nismo mogli predvidjeti razmjere ovoga ekstrema. Znali smo da će pasti više od 50 litara kiše po četvornom metru, ali ne i hoće li pasti na more ili kopno, te kolika će biti točna količina oborina", kaže Karlo Penović iz Crometea za Antenu Zadar.
Nametnulo se, naime, pitanje kako američki meteorolozi, ali i dobar dio europskih, znaju točno što dolazi, dok Dalmacija ne može vjerovati vremenskoj prognozi.
"Ovakav ekstrem mogao bi se mnogo točnije predvidjeti, barem nekih sat vremena prije kad bi Dalmacija napokon bila pokrivena radarom. Novac za radare pokušava se od Vlade Republike Hrvatske izvući godinama, ali meteorolozi su stalno odbijani. Srećom, Europska unija je nešto pametnija, ali trebat ćemo pričekati godinu, dvije da projekt METMONIC zaživi s kojim će diljem Jadrana biti postavljena tri radara. Tada će se ovakve katastrofe moći ranije i detaljnije predvidjeti", kaže Penović.
Trenutačno je radarom pokrivena većina Hrvatske, ali od Zadra južnije građani su ostavljeni na milost ili nemilost vremenskim uvjetima, a ista stvar je i za otoke u koje se sve vlasti kunu, a u konačnici se za njih ništa konkretno ne radi. Penović je također obranio i svoje kolege iz DHMZ-a koje su, kako kaže, isto napravile najviše što su mogle u danim uvjetima izostanka ključne opreme, piše Antena Zadar.
Rade Popadić, osnivač udruge Crometeo, dao je detaljniji uvid u cjelokupnu situaciju s radarima i mogućnostima hrvatskih meteorologa da predvide katastrofe ovakvog razmjera.
"Za razliku od unutrašnjosti Hrvatske koja je radarima pokrivena pola stoljeća, hrvatski Jadran, posebice Dalmacija, takvu opremu nema. Radari nisu nekakav hir, oni su nužan instrument za moderne vremenske prognoze koji mogu iz minute u minutu, iz kilometra u kilometar, pratiti i predvidjeti kretanje oluje. Radari neće zaštititi ljude od posljedica nevremena, ali mogu na vrijeme upozoriti ljude, minimalizirati materijalnu štetu i spasiti ljudske živote. Udruga Crometeo godinama već upozorava na korisnost i nužnost radara, no za sada naši apeli nisu urodili plodom, kaže Popadić.
Osnivač Crometea kaže i da je skandalozno ne samo to da radari nisu još uvijek postavljeni, već i činjenica da nitko ne povlači to pitanje osim meteorologa.
"Imamo političare iz Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, lokalne vlastodršce i ministre u vladi, koji se godinama nisu sjetili povući ovo pitanje, urgirati i potaknuti Vladu da pripremi sredstva za nužnu opremu koja bi umanjila štetu od ovakvih katastrofa. Imamo informaciju da je 2008. godine Vlada raspolagala novcem za kupnju spomenutih radara, no kako je nastupila kriza novac je preusmjeren za plaće u javnom sektoru", objašnjava Popadić.
Rade Popadić otkrio je i kada bi Dalmacija trebala dobiti prvi radar koji će biti u stanju predvidjeti razmjer oluje poput ciklone Gracija. Prema njegovim informacijama, prvi radar stiže tek potkraj 2019. godine, i to na zadarsko područje. Za mikrolokalitet nije siguran, ali navodno bi radar trebao biti postavljen na području Bibinja. Sredstva je osigurala Europska unija.
