Od početka nove akademske godine kreće novi studij demografije i hrvatskoga iseljeništva.
Prihvatilo ge je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a provodit će se na Hrvatskim studijima. Za pet godina tako ćemo imati prve magistre demografije i hrvatskoga iseljeništva, ali postavlja se pitanje postoji li potreba za njima i gdje će raditi.
Više umrlih, nego rođenih, iseljevanje mladih i nedostatak radne snage - samo su neki od problema za koje će se od jeseni na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu obrazovati stručnjaci.
"Demografska i migracijska problematika kao i problematika radne snage glavna su problematika europske budućnosti, pa sasvim sigurno i hrvatske pa je jasno da smo to trebali dignuti na akademsku razinu. Smatram da je to jedan od ključnih studija za planiranje hrvatske budućnosti", rekao je , voditelj Studija demografije i hrvatskoga iseljeništva.
Demografija i hrvatsko iseljeništvo dvopredmetni je studij koji traje pet godina. Imat će 50 obveznih i 19 izbornih kolegija. Mjesta ima za 35 studenata koji se na novi program mogu upisati na jesenskom roku.
Ljetni je preskočen jer se čekala dozvola Ministarstva.
VEZANA VIJEST
"Zahtjev za upis u upsinik je u Ministarstvo stigao 31. srpnja. To je procedura koja onda traži provjeru dokumentacije. Mi smo tražili dodatna pojašnjenja", rekla je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, a na pitanje gdje će se ti ljudi zaposliti, odgovara: "To je pravo pitanje za Sveučilište u Zagrebu koje je nositelj studija".
Na Hrvatskim studijima tvrde - potreba za takvim stručnjacima je velika.
"Oni će raditi prije svega u svim institucijama, područjima i
radnim mjestima koji su vezani uz hrvatsko iseljeništvo i
demografske procese. To su prije svega državne službe, lokalna,
regionalna uprava, a siguran sam da će se potreba pokazati i u
gospodarstvu", smatra , pročelnik Hrvatskih studija.
Kažu, interes budućih studenata je i prije mogućih upisa bio
velik.
"Imamo demografiju 1 i 2, matematiku i statistiku, projekcije u demografiji, planiranje migracija, to su ključni kolegiji, a za iseljeništvo su ključni svi oni kolegiji koji prmatraju potencijal hrvatskog iseljeništva jer smo mi jedna od rijetkih zemalja koja ima više stanovništa izvan Hrvatske, nego unutar Hrvatske", opisuje studije Šterc.
Pa ćemo tako prve magistre demografije i hrvatskog iseljeništva imati za pet godina.
