U Hrvatskoj su cijene nekretnina i dalje na povijesno visokim razinama. No, nešto se događa. Manje se kupuje, a kada potražnja pada, logično bi bilo da padaju i cijene, javlja RTL Danas.
"Ne vidi se neki pad cijena po metru kvadratnom nekretnina, ono što se vidi, to je manji broj transakcija nego inače, ali korekcija cijena ne ide više od 10 posto oglašene vrijednosti nekretnine. Svakako u budućnosti prodavatelji koji imaju starogradnju će morati staviti realniju cijenu ukoliko žele prodati", govori Klara Klegar, agentica za nekretnine.
Realnu cijenu traži i Jelena Čuljak. U potrazi je za dvosobnim stanom, a upravo takvih na tržištu najviše nedostaje. "Za 150 tisuća eura, ovo što sam tražila i gledala ne možete naći, što je u jednu ruku malo i žalosno, jer do prije sedam godina ste mogli kupiti i trosoban stan. Meni su se stanovi koje sam gledala većinom svidjeli, ali uglavnom su precijenjeni. Tako da, što se tiče Zagreba mislim da će to biti čekanje na neko vrijeme", kaže.
Dosegnuli cijene europskih metropola
Cijena na dobroj lokaciji u novogradnji dosegnula je cijene u Beču, Berlinu i Rimu! "Kad usporedite s cijenama vani, u nekim velikim, ne samo europskim nego i svjetskim metropolama možete dobiti tri stana za cijenu jednoga u Zagrebu, na nekoj boljoj lokaciji", tvrdi Jelena.
"U Zagrebu se cijene kreću između 2 i 3, do 4 tisuća eura po metru kvadratnom. U Splitu raspon cijena od 3 i pol do 7 tisuća eura po metru kvadratnom, u Rijeci oko 2 tisuće eura za starogradnju, za novogradnju 3 tisuće eura, a Osijek nam je negdje između 1200 do 2000 eura po metru kvadratnom", ističe Klegar.
Hrvatska je lani u zadnjem kvartalu bila rekorder po rastu cijena nekretnina u Europi sa 17,3 posto, a prati ju Mađarska sa 16,9 posto. Cijene su zato padale u Danskoj, Švedskoj, Njemačkoj…
"U Njemačkoj vidimo u prvom polugodištu ove godine pad od čak 30 posto potražnje za nekretninama, a to znači da će se u nekom doglednom vremenu to odraziti i na cijene nekretnina", kaže ekonomski analitičar Damir Novotny.
Prvi je to pad cijena u Europi zabilježen od 2015. godine. No, kod nas, cijene ne padaju - one stagniraju.
"Potražnja je još uvijek jako velika, velika je zbog toga što se nekretnine ne oporezuju, velika je zbog što postoji još uvijek dovoljno gotovog novca koji je spreman kupovati nekretnine, siva ekonomija je tu svakako djelovala", smatra Novotny.
Rast kamatnih stopa
Ako tržište konačno i "krene prema dolje" najprije će prodavati po nižim cijenama samo oni koji moraju prodati. Dodatan problem je i rast kamatnih stopa. Danas je ona oko 4 posto, što znači da je prosječna rata oko 100 eura veća nego prije dvije godine.
"Banke zbog tehničkih i zakonskih razloga, uskoro prelaze na drugačiji obračun kamatnih stopa, koji će biti sada nešto više, ali će biti fiksne za cijelo vrijeme trajanja, tako da neće biti brige što se toga tiče. S time i dalje imamo najniže kamatne u Europi, i one su daleko ispod razine inflacije, odnosno ispod razine novca na međubankarskom tržištu", kaže Vjeko Peretić, kreditni posrednik.
Tržište se otvorilo, svaka treća nekretnina u rukama je stranaca, a više od 50 posto kupnji realizirano je gotovinom. Drugim riječima, sve dok ima tko plaćati cijene nemaju razloga dodatno padati. Korekciju bi samo trebali doživjeti oni kvadrati koje su vlasnici precijenili.
Korekcija cijena
Stručnjakinja za nekretnine Vedrana Likan rekla je da od početka ove godine primjećujemo određenu korekciju. "Tako starogradnja ulazi u svoj realniji segment cijene, dok novogradnja i dalje bilježi visoke cijene s obzirom na razinu raspoloživog dohotka. Ono čemu danas svjedočimo je itekako da bi se iznivelirala ponuda i potražnja, trebamo nove stanove, još novogradnje i u najavi zaista jest dolazak novih kvadrata", rekla je Likan.
Dodala je da je u jednom razdoblju starogradnja bila na istoj razini cijena kao i novogradnja. "S padom interesa kupaca došlo je do korekcije cijena jer su se stari stanovi dulje vremena nalazili na samom tržištu i ako nije dolazilo do transakcije, prodavatelji su jednostavno reagirali snižavanjem cijena", pojasnila je i poručila da će se razlika između cijena novogradnje i starogradnje vidjeti u doglednom vremenu.
POGLEDAJTE VIDEO: Trebate li danas kupiti stan ili čekati? 'Krajem godine doći će u razlike u cijenama starih i novih kvadrata'
Pojasnila je da završetkom ljeta veliki kapital dolazi u velike gradove, obalne i sveučilišne gradove. "Bit će zanimljivo pratiti kako će se taj efekt odraziti u ovoj jeseni i hoćemo li, s obzirom na turističke rezultate, vidjeti slobodan kapital koji će i dalje pritiskati na samu cijenu stanova u tim gradovima", rekla je.
Na tržište će u sljedećih nekoliko godina sigurno doći novi investitori u stambeni prostor. "Sigurno će doći do nekakvog raslojavanja u cijenama između starogradnje i novogradnje. Uvijek je pitanje motivacije - zašto kupujemo stan, zbog investicije, egzistencijalnog pitanja i slično. Rekla bih ajmo pričekati možda kraj ove godine gdje smo u realitetu u odnosu na Europu koliko će doći do ublažavanja tog rasta, korekcije i stvaranja razlike između cijene starih kvadrata i novih kvadrata", savjetovala je stručnjakinja.
