Saborski zastupnici u utorak su raspravu o Zakonu o kreditnim institucijama kojim se osiguravaju uvjeti za blisku suradnju Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom u cilju približavanja uvođenju eura kao sredstva plaćanja u Hrvatskoj, iskoristili da postave pitanje je li Hrvatska za to uopće spremna.
VEZANE VIJESTI
- Hrvatska na korak do ulasku u Europski tečajni mehanizam: 'To je potvrda dobrog reformskog smjera'
- Detalji 'Akcijskog plana': Ovo su zadaci i reforme koje Hrvatska mora ispuniti u sljedećih godinu dana
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić tumači da se sklapanjem ugovora o pristupanju EU Hrvatska obvezala uvesti euro kao službenu novčanu jedinicu kada se za to naravno ispune uvjeti. U tom smislu,, dodao je, Vlada i HNB izradili su strategiju za uvođenje eura kao službenu valutu u Hrvatskoj koju je Vlada donijela odlukom 10. svibnja prošle godine.
Grmoja: ''Nije bilo javne rasprave''
Nikola Grmoja (Most) upozorava da strategiju o uvođenju eura nije raspravljena u Saboru te da nije bila provedena nikakva javna rasprava.
"Smatram da je to apsolutno neprihvatljivo i da mi trebamo javnu raspravu o uvođenju eura, da o tome trebaju dati sud hrvatski građani, znači ne o samom uvođenju eura nego o činjenici je li Hrvatska u ovom trenutku spremna na uvođenje eura", kazao je.
Ugovor o ulasku u EU kojim smo se obvezali uvesti euro ratificiran je u Saboru, prije toga je proveden referendum na kojem je 78 posto stanovništva glasalo za ulazak u EU, pojasnio je Zrinušić dodavši kako je sve ono što se sada radi posljedica ugovoru o pristupanju EU te da je sama strategija provedbeni akt u kojoj su razrađene analize ekonomske koristi i troškova uvođenja eura te predstavljene aktivnosti i politike koje je potrebno poduzimati za uvođenje eura.
Hrvoje Zekanović (HRAST) podsjetio je na takozvani "švedski poučak" prema kojem je Švedska također imala obvezu uvođenja eura ali ga nije uvela.
"Nemamo obvezu uvođenja eura i Švedska je najbolji primjer", kazao je.
Miranda Mrsića (Demokrati) zanimalo je kako će se uvođenje eura odraziti na plaće u Hrvatskoj navodeći primjer Slovenije gdje su s uvođenjem eura plaće padale.
"Visine plaća uvijek ovise o snazi gospodarstva i teško da će biti uvjetovane ulaskom u eurozonu ", odgovorio mu je Zrinušić.
Boris Lalovac (SDP) podsjetio je na anketu HNB-a o uvođenju eura u kojoj je 51,7 posto ispitanika podržalo uvođenje eura, a 40,4 posto nije se pozitivno izjasnilo o uvođenju eura.
Od onih koji su se pozitivno izjasnili 13,2 posto kazalo je da treba uvesti euro tek za 10 godina.
"Znači da građani imaju malo informacija što to znači za gospodarstvo, njihove prihode, povećanje cijena, životni standard", kazao je Lalovac.
I Tomislav Žagar (Klub nezavisnih zastupnika) upozorio je na nedovoljnu informiranost građana o o tome što će donijeti uvođenje eura.
"Hrvatski građani moraju znati što donosi uvođenje eura, što će to značiti za njihove plaće, gospodarstvo, standard", naglasio je Miro Bulj (Most) zazivajući raspisivanje referenduma o tom pitanju.
Ivan Šuker (HDZ) istaknuo je kako je veliki postotak štednje i kredita hrvatskih građana vezan uz euro i da to treba uzeti u obzir prilikom rasprave o uvođenju eura.
"Sve o čemu se raspravlja je posljedica premalo informacija, previše paušalnih i općenitih ocjena", ocijenio je Šuker naglasivši kako se za uvođenje eura Hrvatska mora ispuniti niz strogih uvjeta.
Ivan Lovrinović (PH) traži da se tema uvođenja eura stavio na dnevni red plenarne sjednice Sabora jer je riječ o važnom pitanju o kojem je potrebna šira rasprava.
"Zašto Danska kao jedan od najrazvijenijih zemalja svijeta nije uvela euro ili primjerice Švedska, Mađarska, Češka i Poljska", upitao je.
