'Sukladno načelu slobode ugovaranja, Zakonom o radu propisana je mogućnost da poslodavac i radnik te sindikati i udruge poslodavaca ugovore da se rok za isplatu plaće i drukčije odredi, i to kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu kada za to postoji suglasna volja ugovornih strana, stoji u odgovoru Ministarstva rada i mirovinskog sustava, prve instance koja regulira obvezno-pravne odnose između poslodavaca i posloprimaca.
Iz Ministarstva upozoravaju da ako isplata plaće za obavljeni rad dospijeva i u rokovima kraćim od mjesec dana, pri tome 'valja voditi računa i o obvezama koje za poslodavca proizlaze iz propisa kojima se uređuju način i rokovi za ispunjenje obveza obračuna i uplate poreza i obveznih doprinosa, a koji su u nadležnosti Ministarstva financija i Porezne uprave'.
Nije u skladu s europskim duhom
Davorko Vidović, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje Hrvatske gospodarske komore (HGK), o isplati plaće na tjednoj bazi, pak, kaže da ne postoji nijedan argument za takvu isplatu.
'Isplata plaće na tjednoj bazi nije ni u duhu europske tradicije, a u zemljama gdje se ona tako isplaćuje, kao što je to u Irskoj, vjerojatno je riječ o povremenim poslovima. Možda se valja i podsjetiti da je u 20. stoljeću u cijeloj Europi ustrojen stabilan sustav zapošljavanja i isplate plaća na mjesečnoj bazi koja upućuje i na određenu stabilnost odnosa između zaposlenika i poslodavaca', napominje Vidović za Glas Slavonije.
'Smatram da u Hrvatskoj nije moguće plaće radnicima isplaćivati svaki tjedan jer je cijeli sustav postavljen i planiran na mjesečnoj razini (plaćanje režija, kredita i ostalog). Osim toga, smatram da bi se sve zakompliciralo jer bi trebalo raditi obračune četiri puta mjesečno, a i poreznoj upravi bi se natovario dodatni nepotreban posao', kaže Vidović i dodaje da isplata plaće na tjednoj bazi nije praksa u EU-u, izuzev možda ako je riječ o vrlo fleksibilnim poslovima.
Više plaća istog mjeseca
Marija Kušić, vlasnica računovodstvenog servisa iz Osijeka, kaže kako je u praksi uobičajeno da se plaća isplaćuje jednom mjesečno, i to najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za prošli mjesec. Napominje da se u tijeku mjeseca može isplatiti plaća za više mjeseci, no samo se za jedan mjesec prizna olakšica, što je nepovoljno za poslodavca.
'U tijeku mjeseca mogu se isplaćivati akontacije dohotka od nesamostalnog rada, odnosno neki to i rade na način da 15. u mjesecu daju akontaciju, a na kraju mjeseca razliku. Ovakav način isplate iziskuje povećane troškove poslodavcu jer radnik koji obračunava u tvrtki plaću mora raditi sve dva puta ili ako bi netko htio tjedno, onda sve četiri puta. To nikako ne bih preporučila. U isto vrijeme bolje je rješenje da poslodavac da radniku pozajmicu (za koju mora obračunati zakonsku kamatu od 3 %) i prilikom isplate plaće radniku obustavi', zaključuje Kušić.