Hrvatska se danas zadužila za još 6 milijardi kuna uz kamatnu stopu od 2,75. Ovo izdanje obveznica predstavlja iznimno povoljne uvjete financiranja s obzirom na sve ključne parametre ocjene uspješnosti izdanja, a osobito imajući u vidu kako je izdanje realizirano u domaćoj valuti na rok od 5 godina. Kada je riječ o planu prodaje državne imovine, kojom bi se također punio proračun, čini se da ne ide baš najbolje.
U manje od 6 godina, Hrvatska je povećala javni dug dvostruko. Sada samo za kamate plaća 12 milijardi kuna na godinu.
RTL-ov reporter Boris Mišević analizirao je zabrinjavajući podatak koji mora imati odgovor na ključno pitanje - kako je do ovoga došlo?
Uglavnom zbog neodgovornog ponašanja političara, zbog izostanka hrabrosti da se provedu ključne reforme i zbog kupovanja socijalnog mira.
Od 2008. do 2011. Vladu su vodili i Ivo Sanader i Jadranka Kosor te zadužili Hrvatsku za 90 milijardi kuna. Zoran Milanović je nastavio u istom tempu te je javni dug od 2011. rastao do 70 milijardi kuna. Vlada Zorana Milanovića je krivo planirala rast gospodarstva. Prihodi su pali, zbog toga je i deficit bio prilično jak, sve do 2014.
Rast duga Milanović
Za 70 milijardi kuna mogli smo kupiti 25 ili 30 peljeških mostova koji koštaju između 2 do 3 milijarde kuna, a novac smo potrošili na krpanje.
Novac je otišao na krpanje, kupovanje socijalnih mira i vraćanje starih dugova.
Brzina zaduživanja
Jadranka Kosor bila je najbrža u zaduživanju (876 kn/sek). Zoran Milanović bio je nešto sporiji od nje (675 kn/sek), dok ga slijedi Ivo Sanader (574 kn/sek).
Na što smo trošili novac i na što ga i dalje trošimo - kamate, plaće javnog sektora, mirovine, socijalne transfere i dugove zdravstva.
