Vijesti iz vanjske politike malo koga u Hrvatskoj zanimaju, ali vrlo često upravo te vijesti izravno udare po našem džepu. Recimo Brexit, mislili smo da se izlazak Velike Britanije iz Europske unije tiče samo briselskih birokrata i engleskih lordova, da su u pitanju engleske kobasice i afganistanski imigranti, ali račun stiže i nama na naplatu.
Zbog Brexita, Europska komisija reže budžet za potpore poljoprivrednicima. Hrvatska bi tako za ruralni razvoj trebala dobiti 15 posto manje novaca. A hrvatski farmeri, stočari, ratari, bez europskih potpora teško da će preživjeti. I tu nije riječ o malim poljoprivrednicima, OPG-ovima i slično.
Riječ je o velikim investicijama, velikim industrijama s velikim brojem kooperanta i radnika koje su se tek počele oporavljati zahvaljujući upravo europskim fondovima. Sad se nadaju da će naši pregovarači uspjeti uvjeriti birokrate u Briselu da Hrvatsku izuzmu iz rezanja zajedničkog proračuna, jer smo zadnji ušli u Uniju i dosad smo najmanje stigli iskoristili europske fondove. Ali obzirom da znamo kako pregovaraju hrvatski pregovarači bit će dobro ako nam nakon pregovora ne uzmu i više.
Dok njegove životinje na ovoj farmi kod Križevaca bezbrižno žvaču i ne zamaraju se time koliko stoji i odakle stiže hrana, njihov vlasnik zabrinuto računa što mu to donose rezovi Europske komisije. "Ni sada još nismo konkurentni na tržištu, a s ovim umanjenjem bit ćemo još manje konkurentni", smatra Darko Celovec, vlasnik farme i predsjednik Udruge Baby Beef.
Jer Europska komisija je nedavno predstavila Zajedničku poljoprivrednu politiku za razdoblje od 2021. do 2027. godine. A prema njoj Hrvatska bi za izravna plaćanja, potpore poljoprivrednicima, svake godine umjesto dosadašnjih 383 milijuna eura na raspolaganju imala 368 milijuna. Četiri posto manje. A za projekte iz ruralnog razvoja umjesto 332 milijuna - 281 milijun, čak 15 posto manje. Ukupno 66 milijuna eura manje svake godine.
Oni koji se bave ovim poslom upozoravaju ako se smanje poticaji, već loše stanje u hrvatskom stočarstvu - bit će još gore, jer primjerice nekad je u Hrvatskoj bilo oko 400 tisuća komada tovne junadi. Danas ih je preostalo svega 120 tisuća! Godine 1990. u Hrvatskoj je prema podacima Zavoda za statistiku bilo 830 tisuća goveda. Brojka se u nekoliko godina prepolovila i danas je na oko 450 tisuća. Broj krava je uglavnom u slobodnom padu. S oko pola milijuna 1990. na 161 tisuću danas.
Darko na svojim farmama ima oko 5.000 tisuća komada tovne junadi i posebno ga brine dio prijedloga koji bi potpore ograničio na 100 tisuća eura! "Mi profitabilnost posla jedino doživaljvamo kroz ta izravna plaćanja, ako se ona umanje, ako se ona ograniče, mi nećemo bit profitabilni, nas će Njemačka, Nizozemska, nas će Poljska pregazit i moja firma može stavit ključ u bravu", nadodaje Celovec.
Koji kilometar dalje, drugačiji biznis, isti problem. Dvije godine u ovom voćnjaku urod je bio nikakav. Grane se sad slamaju pod težinom plodova, no voćari ne mogu biti sretni. Kilogram jabuka trebao bi se prodati za oko dvije kune, voćari objašnjavaju to nije dovoljno ni da se pokriju troškovi proizvodnje. U takvoj situaciji - svaka kuna poticaja puno im znači.
Željko izravne potpore dobiva po hektaru, europskim novcem izgradio je i solarne panele. Upozorava, nije u redu da se sada štedi, jer u Europsku smo uniju ušli posljednji, povukli najmanje i još uvijek smo u proizvodnji predaleko od drugih.
"Smanjenje poticaja će direktno dovesti do toga da se nastavi krčenje voćnjaka koje je dosada bilo prisutno zadnjih nekoliko godina i ako se to desi, nećemo više imati hrvatske jabuke, nego ćemo biti ovisnici o uvoznoj jabuci", ističe Željko Ledinski, voćar i vlasnik OPGa Željko Ledinski.
U ministarstvu poljoprivrede odgovaraju da "nema straha, ovo je tek prijedlog, treba proći Vijeće i Parlament, pa još i pregovore sa svakom od država članica".
"Stav ministarstva je svakako u daljnjim pregovorima da smo protiv smanjivanja ukupne omotnice za izravna plaćanja, ali isto tako i protiv ograničavanja iznosa na 100 tisuća eura, na razinu pojedinog korisnika potpora!" izjavio je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać.
Dobro je za poljoprivrednike što bi u prijelomnom trenutku pregovora baš Hrvatska trebala predsjedati Vijećem. Dotad, ministarstvo, najosjetljivijem dijelu poljoprivrede - stočarstvu - namjerava pomoći iz nacionalnog proračuna i to s dvije mjere vrijedne 200-tinjak milijuna kuna!
