"Odlučili smo i ovaj put intervenirati tako da smo fiksirali najviše maloprodajne cijene na benzinskim postajama koje se ne nalaze na autocestama. Jedino što će se sutra dogoditi u smislu povećanja cijena je rast cijena goriva na autocestama, cijena za dizelsko gorivo će biti 14,57, a za benzin 14,06 kuna", rekao je premijer Plenković danas nakon telefonske sjednice Vlade.
Na ostalim benzinskim pumpama cijene će od sutra biti 13,08 kuna za eurodizel, a benzin 13,50 kuna. Plavi dizel koštat će najviše 9,45 kuna po litri.
Vladina uredba kojom se "smrzavaju" cijena prema Plenkovićevim riječima odnosi se na 94 posto postaja. Vrijedit će dva tjedna i ne odnosi se na premium goriva.
"Time smo očuvali standard velikog broja naših sugrađana. Ovakva mjera pridonosi zaštiti standarda naših građana i omogućuje intenzivnu turističku sezonu", dodao je premijer.
Intenzivnu turističku sezonu ili dodatan trošak za strane, ali i domaće turiste koji će uz cijene cestarina morati i više plaćati gorivo... Hoće li od sutra ljetovanje u Hrvatskoj još manje novčano pristupačno Hrvatim?
Pitali smo vas i na našem Facebook profilu RTL Vijesti što mislite o novim Vladinim mjerama i jesu li one diskriminatorne za turiste budući da se upravo oni često voze autocestama te hoće li utjecati na turističku sezonu koja je već započela.
"Prema turistima, koga boli za turiste oni su tu 10 dana, šta je sa nama ostalima", napisao je N.Ž. u komentarima.
"Diskriminatorno je otići i u dućan i na benzinsku nama u našoj zemlji. Oni imaju veća primanja i gorivo i cijene su im ovdje prihvatljivije nego nama s našim standardom", kaže I.H.
"I prema njima i prema nama!!!", napisao je S.C.
"Nije. Tko ima novca za ljetovanje ima i za benzin ako nema neka se voze vlakom", smatra A.E.
"Je li licemjerno šta Mađari imaju jedne cijene za domaće, a druge za strance?", pitala je u komentarima S.J.F.
"Mislim da su cijene van autocesta diskriminatorne i da je Vlada kriva šta nemamo cijene goriva kao Mađari!", napisala je M.C.
"Licemjerno je uopće bilo šta komentirati, kad smo se bunili protiv Mađarske kad je za svoje građane uvela jeftinije gorivo", komentirao je N.M.
Odluku Mađarske je komentirao i nekoliko puta premijer Plenković, ali i danas se osvrnuo na njihovu odluku u duhu novih vladinih mjera:
"Mislim da ne. Naša je politika u potpunosti nediskriminirajuća. I vi i ja da točimo na autocestama plaćali bi skuplju cijenu. Mi za razliku od Mađarske nemamo mehanizam za koji će sigurno pasti na sudu EU. To je protupravno da s jednim tablicama točite po jednoj cijeni, a drugi po drugoj. Mislim da nije realno da će ljudi silaziti s autoceste i točiti u gradovima pa se vraćati na autocestu. Neki možda hoće, ali ne velik broj", kazao je Plenković.
Ostale komentare možete pročitati OVDJE.
Nakon službene objave novih cijena dizela i benzina te vaši komentara odlučili smo izračunati koliko bi prosječnog hrvatskog građanina mogla koštati vožnja autocestom, a koliko starom tj. državnom cestom kada je riječ o gorivu.
Kao referencu smo uzeli nekoliko čestih destinacijskih putovanja u Hrvatskoj te smo uzeli da prosječan tank automobila je 50 litara te da automobil troši oko sedam litara na 100 kilometara. Uzeli smo u obzir da vozač na autocesti natoči dovoljno goriva koliko mu je potrebno za određeno putovanje .
Dakle, tipično putovanje Zagreba - Dubrovnik koje je u prosijeku dugo 600 kilometara kada bi vozač odlučio ići autocestom do danas je dizel koštao 549,36 kuna, a od sutra će isto putovanje koštati 611,94 kune (povećanje od 62,58 kune), a vožnja benzinom će od sutra iznositi 590,52 kune dok je do sada bila 567 kuna (povećanje od 23,52 kune).
Putovanje Osijek - Split Hrvate one koji se voze dizelaše će koštati skoro 72 kune više, a one koji se voze na benzin 27 kuna više.
Česta vožnja Hrvata je Zagreb - Split koja je duga oko 410 kilometara, od sutra će vožnja koštati skoro 43 kune više ako se radi o dizelu, a benzin će biti 16,07 kuna skuplji.
Uzeli smo i u obzir vožnju Osijek - Dubrovnik kada bi vozač odlučio putovati preko Hrvatske, što je oko 900 kilometara, i nikako se ne isplati voziti državnom cestom s obzirom na dužinu puta, a s novim mjerama Vlade novčano je za dizelaše potpuno neisplativa jer će biti skuplja u prosijeku za 94 kune.
Tako da ako ste planirali iz Osijeka "skoknuti" do Dubrovnika više vam se isplati ići avionom ili preko susjedne Bosne i Hercegovine jer su cijene ipak tamo nešto niže.
Avionska karta će vas koštati oko 700 kuna, dok je benzin u BiH trenutno 12,67 kuna, a dizel 13,05.
Isto tkao treba uzetu u obzir da su ovo izračuni u samo u jednom smjeru pa će povratna vožnja zapravo, logično, biti duplo skuplja.
Ostale izračune za popularne vožnje autocestom u Hrvatskoj pogledajte u našoj tablici:
Navedene će cijene vrijediti iduća dva tjedna.
Vladina uredba kojom se omogućavaju te cijene primjenjuje se od sutra i prema Plenkovićevim riječima odnosi se na 94 posto postaja. Premijer kaže da su zahvaljujući svim dosadašnjim vladinim mjerama cijene benzina niže za 2.45 kuna, dizela 3.56 kuna, a plavog dizela za 2.38 kuna.
Vladin intervencionistički prostor u cijene goriva je vrlo ograničen. Može izbaciti još nešto trošarine, uvesti plivajući PDV, može zamrznuti u najgorem slučaju cijene.
Nažalost, ne postoji štit u tržišnoj ekonomiji, postoji u planskoj. Ne možemo stvoriti štit od cijena, pogotovo ovih cijena na koje utječu vanjski učinci.
Gost RTL Direkta je prije nekoliko dana bio ekonomski analitičar Damir Novotny koji je komentirao da su cijene goriva ogromne, a da potrošnja goriva ne pada.
Novotny kaže da se Hrvatska motorizirala. Potrošači žele imati po dva automobila, svaki vikend ići na more i u dohocima pronalaze sredstva za to. To je jedan od velikog broja dobara koje koristimo iako su cijene veće. Da su cijene i 20 do 30 kuna po litri, nastavili bi kupovati, smatra.
Govori kako u ovom trenutku nije realno očekivati cijene od 20 ili 30 kuna po litri benzina. "Cijena sirove nafte pada na svjetskim tržištima i zaustavit će se i stabilizirati se. Potražnja je nešto u padu. Njemačko tržište ima pad jer su vladine mjere preusmjerile upotrebu goriva na upotrebu javnog prijevoza", tvrdi.
Smatra da su vladine intervencije pogrešne. Tvrdi štoviše da je veliki protivnik toga. "Jugoslavenska vlada je to činila, a nije bilo roba. Unutrašnji špekulanti su iskoristili priliku da po niskim cijenama kupe robu, a prodaju po visokim", kaže.
