Dragica Zgrebec je na konferenciji za novinare u Saboru izvijestila da SDP predlaže izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama po kojima bi se naknada za prvih šest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta, ovisno koriste li ga jedan ili oba roditelja sa sadašnjih 2660 povećala na 3326 kuna.
Predlažu jednokratnu naknadu od 8000 kuna
Riječ je o dopustu na koji imaju pravo zaposleni roditelji nakon navršenih šest mjeseci života djeteta, a SDP predlaže da se iznos naknade sa sadašnjih 80 posto proračunske osnovice poveća na 100 posto osnovice.
Za korisnike čija je plaća veća od 3326 kuna, naknade bi se delimitirale do iznosa prosječne isplaćene plaće u Hrvatskoj, što bi trenutno iznosilo 5693 kune, navela je Zgrebec.
Uz to, predlažu i dopunu istog zakona po kojoj bi se za svako novorođeno dijete isplatila jednokratna naknada od 8000 kuna, a Zgrebec objašnjava da SDP time anticipira najavu vlade o 1000 eura po novorođenčetu.
"Vlada je najavila potpore za novorođenčad, no za njihovu su isplatu nužne zakonske izmjene, koje treba donijeti uz sam proračun, najavljen za 10. ožujka", kazala je Zgrebec.
20 milijuna kuna od PDV-a
Na izjavu ministra financija Zdravka Marića da je u proračunu za tu svrhu osigurano 100 milijuna kuna, Zgrebec uzvraća da se naknade ne mogu isplatiti bez zakonske podloge.
"Mi možemo samo pretpostaviti da će Vlada sa zakonskim prijedlogom ići naknadno, da će se one isplatiti, primjerice, samo za zadnje tromjesečje pa će 100 milijuna biti dovoljno.
O tome možemo samo nagađati, jer zakon nije predložen", rekla je Zgrebec i najavila da će, ne dobiju li predložene izmjene potporu većine, SDP pokušati amandmanom intervenirati u proračun kako bi se osigurao novac za povećanje roditeljskih naknada.
Izračunala je da bi predložene mjere državu godišnje koštale 20 milijuna kuna, što bi se, smatra, moglo namaknuti iz povećanih prihoda od PDV-a usljed gospodarskog rasta koji je, kaže Zgrebec, već dosegnuo 2 posto.
Neravnopravan položaj žena
Sadašnji izračun vrijednosnog boda u kojem je polazište naknada plaće, a ne stvarna plaća, stavlja žene u neravnopravan položaj s muškarcima. Zato predlažemo da se kao polazna točka uzima plaća, odnosno naknada plaće koju je osiguranik ostvario u godini koja prethodi godini u kojoj je započeto korištenje rodiljnog odnosno porodiljnog dopusta, ako je to za osiguranika povoljnije, pojasnio je bivši SDP-ov ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Nada se da će "Vlada koja ne radi" prihvatiti ove prijedloge koji štite ženu na tržištu rada te promiču pronatalitetnu politiku.
Riječ je o zajedničkom prijedlogu s Klubom HSU-a, čiji je predsjednik Silvano Hrelja dodaje kako su ovi prijedlozi dio političke platforme koalicije Hrvatska raste koja je trebala biti realizirana u ovom mandatu, da su dobili izbore. Mrsić dodaje kako se ove mjere naslanjaju na politiku zapošljavanja mladih koju je njihova vlada provodila u prošlom mandatu.
"Ovo znači povećanje plaće od 20, 50 ili 100 kuna po mirovini. Nije puno, ali sprječava diskriminaciju žena", kazao je Hrelja, pozivajući zastupnike, sindikate te udruge civilnog društva da se očituju o njihovim prijedlozima.
