Godinu i 18 dana otkad je Sabor izglasao šest mjeseci do savršenstva lickan Zakon o obnovi, svjetlo dana ugledala je nova verzija. S ciljem da se pojednostavi prekomplicirani proces zbog kojeg obnova stoji na mjestu. "Želja je imati proces u kojem u segmentu početka projektiranja i nabave roba i usluga neće potrebno biti generirati niti provjeravati ni jedan status, ni jedan dodatni dokument osim onog što su građani predavali ispunjavajući jednostavni formular zahtjeva", objasnio je Darko Horvat ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ukida se zabrana prodaje nekretnine nakon obnove

Zakonskim izmjenama građani se oslobađaju plaćanja 20 posto konstrukcijske obnove, a ukida se i zabrana prodaje nekretnine nakon obnove. Uvode se europski, iznosom puno viši pragovi javne nabave.

Samoobnova će se predfinancirati, a oni kojima je nekretnina srušena, imat će pravo na zamjensku koju će kupiti država. Gradit će se i zamjenske zgrade, a nelegalizirani objekti moći će se najprije obnoviti, a tek onda legalizirati. Primjer ubrzanja za Vladu je Banovina gdje je obnovljeno više od 500 kuća, a na argument da su to kuće sa zelenom naljepnicom i minimalnim oštećenjima, prvi čovjek Stožera za obnovu kaže da boje znaju zavarati.

"Oštećenje objekta, i dimnjaci, i zabatni zidovi, i krovovi, u određenim segmentima je došlo do oštećenja konstrukcijskih djelova objekta. Prema tome, nije potpuno točno vezivat se samo uz tu oznaku, odnosno boju", rekao je Tomo Medved, načelnik Stožera civilne zaštite. Obnova, osobito zagrebačka, ušla je u crveno - upozorava i Predsjednik. "Fakturiralo se i pokušalo fakturirati i dati sve u posljednjih godinu dana i na kraju znate kako je završilo. Pobijedila je druga opcija koja sada jedva preživljava. To treba reć otvoreno, jedva preživljava. Financijski, u Zagrebu mislim da je bitno da i premijer tome posveti pažnju", kazao je Milanović. Prije Plenkovića uključio se Marić. 400 milijuna kuna će se beskamatno posuditi lokalnim samoupravama isključivo za rješavanje posljedica potresa.

Sisačko-moslavačka županija i gradovi i općine u njoj dobit će 150 milijuna kuna. Grad Zagreb 150 milijuna, Zagrebačka županija 20, a Krapinsko-zagorska županija 10 milijuna kuna. "Onaj dio koji će se moći refundirati iz fonda solidarnosti će se refundirati, a onaj dio koji neće, ići će otplata koja ima poček do 2024. godine i nakon toga kvartalno iduće 3 godine", rekao je ministar Marić. Prema novom zakonu radovi počinju krajem listopada.