Izmjenama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, koje su u raspravi u Hrvatskom saboru u petak dobile potporu većine zastupnika, nastoji se postići veći obuhvat predškolske djece i veća uloga jedinica lokalne samouprave da osiguraju dostatne kapacitete.
U svrhu povećanja obuhvata djece rane i predškolske dobi dodatno se propisuje obveznost organiziranja predškolskog odgoja i obrazovanja u jedinicama lokalne samouprave samostalno ili ako nisu u mogućnosti, u suorganizaciji sa susjednima, pojasnio je državni tajnik Tomislav Paljak.
Kako bi se učinkovitije udovoljilo zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima, predlaže se da ministar nadležan za obrazovanje odlukom donosi nacionalnu mrežu dječjih vrtića koja do sada nije postojala.
Predškolski odgoj i obrazovanje dodatno se usklađuju s propisima koji uređuju ostale dijelove odgojno-obrazovnog sustava i kurikularnim dokumentima. To se čini propisivanjem da se nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje, donosi sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja.
Također i da nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom, a u skladu s nacionalnim kurikulumom omogućuje se i izvođenje većeg broja kraćih programa koji će djeci omogućiti kvalitetniji odgoj i obrazovanje u skladu sa sposobnostima, mogućnostima, interesima i potrebama.
Dopunjuju se i kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne samouprave ili RH tako da prednost pri upisu imaju djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju koja imaju nalaz i mišljenje nadležnog tijela iz sustava socijalne skrbi.
Također i djeca samohranih roditelja, jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, djeca u udomiteljskim obiteljima, ona koja obvezno pohađaju predškolu i djeca roditelja koji primaju dječji doplatak ili roditelja primatelja zajamčene minimalne naknade, čime se uz omogućavanje povećanja obuhvata sve djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.
Kako bi se smanjile razlike među djecom u prvom razredu osnovne škole, za djecu kojoj je to potrebno omogućava se i duže trajanje predškole. Zbog lakšeg postupka upisa u dječji vrtić, osigurava se mogućnost elektroničkog upisa djece tijekom cijele vertikale obrazovanja, od vrtića do fakulteta.
Marijana Puljak (Klub Centar-Glas) upozorila je kako se izmjene zakona donose na temelju referentnih vrijednosti koje su se tražile do 2020. i da nema mreže ustanova predškolskog odgoja te da učitelji rade kao zamjenski odgajatelji pa je stoga smanjeno zanimanje za školovanje za odgajatelja. Dodala je kako je u Europi upravo suprotan trend, jer se odgajatelji sve više uključuju u obrazovanje djece. Financiranje predškolskog odgoja prevelik je teret za jedinice lokalne samouprave koje sve teže ispunjavaju svoje obveze, smatra Puljak.
Sabina Glasovac (Klub SDP-a) najavila je potporu intencijama zakonskih izmjena i većem uključivanju djece u predškolski odgoj i obrazovanje pri čemu je najveći problem dostupnost, budući je to decentralizirano i ovisi o jedinicama lokalne samouprave što uzrokuje nejednakost. Stoga im je potrebna snažnija potpora jedinicama lokalne samouprave kako bi se ostvarili zadani ciljevi kada je riječ o uključivanje djece u predškolski odgoj i obrazovanje koje je ključno za njihov daljnji razvoj. Potporu je najavila i Ivana Posavec Krivec (klub Socijademokrata).
Sandra Benčić (klub zeleno-lijevog bloka) upozorila je kako je Hrvatska na dnu EU po obuhvatu djece u predškolskom odgoju i obrazovanju i da ga treba podići bar 95 posto što je prosjek EU.
Rade Šimičević (Klub HDZ-a) iznio je podatak kako je ove godine u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja više od 139.000 djece, ali da njihova uključenost još nije na zadovoljavajućoj razini te da je intenciji da se dosegne 96 posto što je prosjek EU.
Anja Šimpraga (Klub SDSS-a) naglasila je kako je potrebno proširiti postojeće i izgraditi nove kapacitete, no da je to veliko opterećenje za jedinice lokalne samouprave i prelazi njihove fiskalne kapacitete.
Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) pozdravio je zakonske izmjene i upozorio na problem nejednakosti napomenuvši kako je negdje uključenost djece u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja 85 posto, a negdje jedva 35 posto, osobito u romskoj zajednici, Podsjetio je na problem integracije romske djece istaknuvši kako bez njihove veće uključenosti u sustav obrazovanja neće biti napretka romske zajednice.
