Oko 3,8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu ove godine bira
11 zastupnika, jednog manje nego prošle godine, no bira ih na
puni, petogodišnji mandat.
Za naklonost birača bori se 25 lista, 18 samostalnih stranačkih i
sedam koalicijskih - u koalicijama na izbore izlaze i dvije
najjače stranke - HDZ i SDP.
Svoje pravo birači će moći ostvariti na 6.337 biračkih mjesta, 79
ih je u inozemstvu, a 6.258 u Hrvatskoj. U inozemstvu će se moći
glasovati u 49 država.
Svoje eurozastupnike Hrvatska bira sustavom preferencijalnoga
glasovanja - građani, osim određene liste, mogu zaokružiti i
određenog kandidata s liste za koju glasuju. Preferirani glasovi
vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto
glasova koje je osvojila njegova lista. Cijela zemlja je jedna
izborna jedinica, a izborni prag iznosi pet posto.
Izborna kampanja za Europski parlament za hrvatske je prilike
trajala dugo, čak 47 dana, no za široku javnosti ostala je gotovo
'nevidljiva'. Dodatno ju je u drugi plan gurnula katastrofalna
poplava, koja je prije tjedan dana pogodila istok Hrvatske i
ugrozila oko 30 tisuća ljudi.
Procjenjuje se da će izbori za Europski parlament Hrvatsku
'koštati' oko 60 milijuna kuna.
Izbori za Europski parlament ovih se dana održavaju u svih 28
država članica Unije, a bira se 751 zastupnik na manadat od pet
godina.
Na izbore za Europski parlament prvi su u četvrtak, 22. svibnja,
izašli birači u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, danas biraju
Česi i Irci, u subotu Latvijci i Slovaci, te birači na Malti, u
nedjelju se bira u svim ostalim članicama Unije, među kojima i u
Hrvatskoj. Izbori traju do nedjelje u 23 sata, kada se zatvaraju
zadnja birališta u Italiji.
Zbog te činjenice i europskih pravila, Državno izborno
povjerenstvo (DIP) izborne će rezultate objaviti tek u nedjelju
iza 23 sata, dakle nakon što se zatvore birališta u
Italiji.
Po dosadašnjoj praksi, DIP je prve izborne rezultate objavljivao
već sat po zatvaranju birališta, oko 20 sati.
Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna
birača moglo prvi put neizravno utjecati na izbor novog
predsjednika Europske komisije.
Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad
imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put,
na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti
kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za
Europski parlament.
Izravni izbori za Europski parlament održavaju se svakih pet
godina od 1979. godine. Države članice u Parlamentu mogu imati
najmanje šest zastupnika, a najviše 96, proporcionalno broju
stanovnika. Njemačka ima najviše zastupnika - 96, najmanje ih
imaju Malta, Luksemburg, Cipar i Estonija po šest.
Hrvatska u nedjelju bira 11 svojih zastupnika u Europski parlament, a ove godine to čini zajedno s drugim članicama Europske unije.