Parlamentarni izbori održat će se nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je aktivno 157 stranaka, no neće sve na izbore. Bira se 151 zastupnik. Njih 140 koji žive u Hrvatskoj, dijaspora daje tri, zastupnici nacionalnih manjina osam.
Zastupnici u Hrvatski sabor biraju se na neposrednim izborima, tajnim glasovanjem. Redoviti izbori za zastupnike održavaju se svake četvrte godine. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike donosi predsjednik republike Zoran Milanović. Za zastupnike mogu biti birani državljani Republike Hrvatske s navršenih 18 godina života osim onih kojima je Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor zabranjeno da budu kandidirani.
Tko može predlagati liste?
Ovlašteni predlagatelji lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor su političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, odnosno birači. Stranačku listu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).
Pravo predlaganja stranačkih lista na izborima zastupnika u Hrvatski sabor imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora. Stranačku listu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor može samostalno predložiti jedna politička stranka, te dvije ili više političkih stranaka (koalicijska lista).
Političke stranke samostalno utvrđuju svoje stranačke liste i redoslijed na njima istaknutih kandidata, na način predviđen statutom političke stranke, odnosno u skladu s posebnim statutarnim odlukama. Političke stranke određuju na temelju odredbi svojih statuta ovlaštenog podnositelja stranačke liste i kandidature.
Ako je listu predložila skupina birača njezin naziv je "neovisna lista".
Prijedlog liste mora sadržavati 14 kandidata. Ako prijedlog liste sadrži manje od 14 kandidata, lista nije pravovaljana. Ako prijedlog liste sadrži više od 14 kandidata, smatrat će se da je pravovaljana predložena lista od prvih 14 kandidata.
Potpise birača dužni su prikupiti birači koji, kao ovlašteni predlagatelji, predlažu neovisnu listu. Za pravovaljanost prijedloga neovisne liste u izbornoj jedinici potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa birača te izborne jedinice. Političke stranke nisu dužne prikupiti potpise birača.
Potpisi birača prikupljaju se isključivo na propisanom obrascu čiji sadržaj i oblik propisuje Državno izborno povjerenstvo za te izbore.
Tijela za provedbu izbora zastupnika u Hrvatski sabor su Državno izborno povjerenstvo, izborna povjerenstva izbornih jedinica, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori.
Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora. Na dan koji prethodi održavanju izbora i na dan izbora do zatvaranja biračkih mjesta u 19 sati, zabranjuje se svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja, izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.
Koliko zastupnika se bira po izbornim jedinicama?
U deset izbornih jedinica bira se po 14 zastupnika. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju 3 zastupnika u posebnoj (XI.) izbornoj jedinici, a birači pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno 8 zastupnika u posebnoj (XII.) izbornoj jedinici (pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika". Pripadnici mađarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika, pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika, pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika, pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika te pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.
Zastupnici se u I.-XI. izbornoj jedinici biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju. Birači popunjavaju glasački listić na način da se zaokruži redni broj ispred naziva liste izborne jedinice.
Pravo na sudjelovanje u diobi zastupničkih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.
U XII. izbornoj jedinici izabran je onaj kandidat koji dobije najveći broj glasova. Ako dva ili više kandidata imaju isti (najveći) broj glasova, izbori se ponavljaju.
Na posljednjim saborskim izborima, u srpnju 2020., glasovalo se u 42 države diljem svijeta. Prva se, po hrvatskom vremenu, otvaraju biračka mjesta u Australiji, u Canberri, Sydneyju i Melbourneu, a posljednje biračko mjesto u Los Angelesu.
Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske rješava i izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, odlučujući u povodu žalbe na rješenje nadležnog izbornog povjerenstva. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili u postupku izbora podnosi se Državnom izbornom povjerenstvu, a može ga podnijeti svaka politička stranka, osoba ovlaštena za zastupanje neovisne liste, kandidati za zastupnike u Sabor, najmanje 100 birača ili najmanje 5% birača izborne jedinice u kojoj se provode izbori.
Financiranje izborne promidžbe na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor propisano je Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.
