Sve više kuća i stanova sisačko-moslavačkog župana prevelik je teret za HDZ pa je Ivo Žinić podnio ostavku!
Doduše, ne na mjesto župana, već samo na funkcije u stranci. Na lokalne izbore ne izlazi, a premijer i šef stranke priznaje da je očito došlo do propusta jer je Vlada još prije godinu i pol u Saboru upitana za Žinićev zagrebački stan. Do danas, bez odgovora.
Prije istraga i institucija Ivi Žiniću presudio je HDZ. Iako je još jučer rekao da će dati ostavku na mjesto predsjednika županijske organizacije tek kad mu se dokaže krimen, Andrej Plenković ga je uvjerio da to treba napraviti odmah.
"Smatramo da u ovim okolnostima bi daljnji ostanak njega na čelu županijske organizacije predstavljao teret HDZ-u uoči lokalnih izbora", poručio je Plenković.
Ipak, Žinić ostaje na čelu sisačko-moslavačke županije, a HDZ ga ne može prisiliti da napusti tu funkciju. Najviše što su uspjeli je dobiti obećanje da se su svibnju neće kandidirati za reizbor.
"Lokalni su izbori za nekoliko mjeseci. Postoje tu određeni alati unutar predstavničkog tijela, tako da evo...mislim, mogu se i koristit", izjavio je Ivan Malenica, ministar uprave i pravosuđa.
No, prava je istina da ne postoje. Nakon donošenja zakona o lokalnoj i područnoj samouprave, poznatog i kao Lex Šerif jedini način da se neposredno izabrani župan smijeni tri mjeseca prije izbora jest referendumom među biračima koji su ga izabrali.
"Odgovornost na ovome što se danas događa leži na dvije osobe. Prva je Lovro Kuščević, a druga je Andrej Plenković. Oni su ovo prihvatili, oni su ovo kreirali i sada je potpuno jasno, vrijeme je da se to promijeni", poručio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin.
Smjene čelnika nisu rješenje, uzvraća prozvani Plenković.
"Ključni je preduvjet da oni koji idu na izbore i dobiju povjerenje vode računa o tome da taj mandat odrade kako treba i da nema situacija koje ih opterećuju. To je ta presumpcija povjerenja. (Ali na to očito ne možete računati. Događaju se situacije u kojima se ljudi kompromitiraju) Nema ih puno", rekao je Plenković.
Prije Žinića, u neposrednom Plenkovićevom okruženju kompromitirali su se ministri Lovro Kušćević, Tomislav Tolušić, Goran Marić, Martina Dalić, Gabrijela Žalac, Milan Kujundžić i Pavo Barišić, te požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić.
"Mi nemamo neki mehanizam kao stranka ne znam, angažirati sigurnosno-obavještajnu agenciju da nam radi provjere ljudi", izjavio je Plenković.
No, gotovo sve nabrojane nije otkrila SOA, nego novinari, a o Žinićevom stanu u Zagrebu Vladi je još prije godinu i pol postavljeno i zastupničko pitanje na koje nitko nije odgovorio. Je li slučaj Žinić potaknuo provjeru tko kako koristi državne nekretnine?
"Mi jesmo već u fazi izrade registra državne imovine. Ne mogu vam taksativno u dan reći kad će taj registar bit gotov, ali nekoliko aplikativnih rješenja u ovom trenutku je... (Registar državne imovine postoji) Dakle, registar će biti napravljen, dorađen i predstavljen hrvatskoj javnosti", rekao je Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
A tada će se i znati je li u interesu doista otkriti koliko još Žinića ima.
