Situacija s količinom pesticida u prehrambenim proizvodima nije baš dobra, pokazuju to podaci nadležnih ministarstava. Kako piše Slobodna Dalmacija, tijekom 2017. godine je Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva na unutarnjem tržištu, u maloprodaji, veleprodaji i na tržnicama, uzela 488 uzoraka voća, povrća, žitarica i dječje hrane.
Pesticidi pronađeni na voću i povrću iz različitih zemalja
Analizom su, primjerice, u mrkvi pronađeni ostaci propizamida, u luku imidakloprida, u paprici propikonazola, a u rajčici i krušci ostaci klorpirifosa. Bilo je tu uzoraka podrijetlom iz Europske unije, uzoraka iz zemalja izvan EU-a, ali i onih domaćeg podrijetla. Ostaci pesticida nisu pronađeni u žitaricama i dječjoj hrani, a kod pronađenih ostataka pesticida, rizik za zdravlje su predstavljale jedino domaća kruška te rajčica iz Albanije. Kontrola je provedena i na uzorcima hrane iz zemalja izvan EU-a. Od 622 uzorkovane pošiljke, na njih je devet pronađena nepravilnost. Radilo se o grožđicama iz Irana, jabukama iz Ukrajine, rog paprikama iz Albanije, rajčici iz Turske, jabukama iz BiH, salati iz Albanije i krušnim mrvicama iz Srbije.
Ministarstvo poljoprivrede je pak u 2017. godini od 979 provedenih nadzora pronašlo prisutnost pesticida u 152 slučaja voća i povrća, točnije u brokuli, malinama, poriluku, mrkvi, borovnicama, grožđu, jagodama, rajčicama, kruškama, narančama, celeru, zelenoj salati, jabukama, paprikama, kupusu, kiviju, grahu, luku, cvjetači i raži. Od toga je u tri slučaja pronađena aktivna tvar koja nema dozvolu primjene na hrani na kojoj je pronađena, no u pronađenoj koncentraciji nije bilo opasnosti utjecaja na čovjeka i okoliš. I tu je bilo proizvoda iz Hrvatske, iz EU-a, kao i iz trećih zemalja.
Nema opasnosti za ljude i okoliš
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu da se nepravilnosti većinom odnose na način evidencije korištenja pesticida, što nema posljedice za zdravlje čovjeka i na okoliš. 'Prije svega, bez pesticida nema konvencionalne poljoprivrede - moramo imati način rješavanja problema sa štetočinama kako bi se proizvelo dovoljno hrane. Ekološka hrana jest kvalitetnija, ali je nema dovoljno, čak ni konvencionalno proizvedene hrane nema u dovoljnim količinama', pojasnila je viša stručna savjetnica za zaštitu bilja iz Hrvatske šumarsko-poljoprivredne savjetodavne službe u Sinju, Ivana Župić. Dodaje da je poljoprivrednicima još od 2015. obvezno educirati se o održivoj upotrebi pesticida.
Poljoprivrednici ističu da imaju obvezu voditi evidenciju uporabe pesticida, a kupiti ih mogu uz odobrenje. Takav je slučaj u Hrvatskoj, ali mnogi pesticide nabavljaju u susjednoj Bosni i Hercegovini gdje nisu potrebne takve dozvole kao u Hrvatskoj. Osim što tamo ne moraju imati dozvolu za te pesticide, oni su i jeftiniji. Stručnjaci očekuju da će novi pravilnik donijeti barem djelomično rješenje ovog problema. Pesticidima se najviše tretira voće i povrće, ali i žitarice, a prema dostupnim podacima, najviše se pesticida nađe na jabuci, koja se tijekom vegetacije tretira čak 15-ak puta, piše Slobodna Dalmacija.
