Aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović mnoge je iznenadila sadržajem svog govora na predizbornom skupu u Osijeku u nedjelju. Kao što znamo, predsjednička trka je na vrhuncu pa se "artiljerija obećanja" vadi na svakom koraku i pokušava pogoditi potencijalne birače. Jedno takvo obećanje dala je sinoć Grabar-Kitarović u Osijeku rekavši da će Hrvati uskoro zarađivati 8.000 eura i to na internetu jer ona "već ima dogovore s nekim državama" oko toga.
"Tvrdim da se to može jer već imam dogovore s nekim državama, da nam Hrvati odu na obuku negdje drugdje i da se vrate u Hrvatsku, da rade preko interneta u nekoj drugoj državi, a u Hrvatskoj zarađuju osam tisuća eura. Zamislite što to znači za naše mlade", otkrila je predsjednica na predizbornom skupu.
Je li takva zarada moguća?
Koliko je realno obećanje Kolinde Grabar-Kitarović o tome da će Hrvati zarađivati toliko novca na internetu? Budući da nije precizirala o kakvim je poslovima riječ niti iznijela bilo kakve detalje osim "obuke u stranim zemljama" i "zaradi od 8.000 eura na internetu", ekonomski stručnjak s kojim smo razgovarali na tu temu nije mogao sa sigurnošću reći je li riječ o pukom predizbornom obećanju ili realnosti. Ipak, Mladen Vedriš, bivši ministar u Vladi nacionalnog jedinstva, ekonomist te profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu tvrdi da mu se predsjedničina izjava čini kao dobra želja, ali ne i realnost. Vedriš kaže da izjavu Grabar-Kitarović nije vidio, ali da se pita na koga i na koja zanimanja se odnosi taj iznos plaće.
"Da bi se ta izjava mogla komentirati, potrebno je još konkretnih informacija, predsjednica je trebala biti preciznija. Iznos od 8.000 eura zvuči kao nagrada, a ne kao nešto što možete u nekom sagledivom roku ostvariti kao plaću. Ja bih rekao da su to više predsjedničine dobre želje, ne nešto što se može realizirati jer često od dobre želje do realizacije stoji velik put", kazao nam je Vedriš.
Digitalna ekonomija
Na naše pitanje na kojim bi se poslovima "na internetu" mogla zaraditi tolika cifra novca, Vedriš odgovara da toliko mogu zarađivati zaposlenici vještih timova u tehnološkim tvrtkama koji rade na proizvodnji pojedinih računalnih igara, aplikacija itd. Vedriš tvrdi da takvi ljudi i mogu zarađivati tolike mjesečne iznose ako rade za veći sustav, no to su izuzeci, ne pravilo. Ekonomist objašnjava da se takva okolnost odnosi na nekoliko radnika u tehnološkoj kompaniji, na njih 10 ili 15, i da nije riječ o velikom krugu ljudi. Kada je posrijedi digitalna ekonomija u Hrvatskoj, Vedriš odgovara da se o digitalnoj ekonomiji treba govoriti u širem kontekstu jer cijeli svijet ide prema digitalnoj ekonomiji i da su sve više takvi procesi prisutni.
16.04.2019., Zagreb - U Novinarskom domu predstavljena je knjiga "Kriza u Hrvatskoj" Zeljka Rohatinskog. Mladen Vedris Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Nije riječ o procesima koji postoje sami za sebe, nego je tu kompletni proces digitalizacije. Sve 'klasične' industrije i poslovanja okreću se digitalizaciji i robotizaciji. To primjerice znači da industrija automobila proizvodi klasični proizvod, ali je u toj proizvodnji više prisutna robotika. Recimo, u hotelskoj industriji koja je klasična industrija, ali i u prijevozu koji spada u istu kategoriju, sve je više elektronike u smislu organizacije poslovanja, rezervacija i slično. Sve su više prisutne digitalne ekonomske platforme za prijevoz putnika, neovisno o tome je li riječ o taksi servisima ili nečem drugom. To sve pokazuje da je digitalizacija kao proces ušla u klasične industrije te pokušava život učiniti boljim i jeftinijim".
Mladen Vedriš ponavlja da smatra da je vrlo teško ostvarivo da će Hrvati uskoro na internetu zarađivati 8.000 eura i da se to može možda obistiniti samo za neke profesije i u određenim okolnostima, ali i ne za sve.
'Ta cifra nije realna jer plaća u informatici ovisi o mnogo toga'
Lucijan Carić, stručnjak za informatičku sigurnost tvrdi da je cifra koju je navela Grabar-Kitarović nerealna. On navodi da su ideje o plaćama u inozemstvu iskrivljene i da zapravo nemamo pravu percepciju o tome. Carić kaže da puno toga ovisi o tome je li netko zaposlen kao freelancer ili je baš zaposlen u toj tvrtki. Iznos od 8.000 eura koji predsjednica spominje, govori Carević, više odgovara freelancingu u kontekstu "rada preko interneta". Isto tako predsjednica je spomenula da "ona već ima dogovore s nekim državama" što informatički stručnjak smatra bedastoćom jer se takvi dogovori i poslovi sklapaju s tvrtkama, a ne državama.
27.05.2019., Zagreb - U Novinarskom domu odrzana je tribina Autorska prava novinara: sto nam donosi Direktiva?, na kojoj su govorili Romana Matanovac Vuckovic, Valentina Wiesner, Lucijan Caric, Milan Majerovic Stilinovic, a moderator je bio Domagoj Novokmet. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
"Firma mora platiti različite dodatke na plaće što znači da se plaća iskazuje u neto iznosu pa se postavlja pitanje govori li se ovdje o bruto ili neto iznosu od 8.000 eura. Osoba koja je freelancer ima drukčiji radni odnos i njegova prava su manja nego što ih ima stalni zaposlenik. Takav način zaposlenja u Hrvatskoj se teško mogao ostvariti (...) Kada govorimo o tolikoj plaći, tada se moraju u obzir uzeti godine iskustva i ono što tržište zapravo traži i koliku plaću nudi za određene poslove. Primjerice, seniori u informatičkim firmama mogu dobiti prilično velike iznose za poslove koje rade pa onda mogu dobro zaraditi.
Iznos koji Grabar-Kitarović spominje je seniorski iznos, dakle o godišnjoj zaradi malo manjoj od 100.000 eura. Da biste toliko zaradili u Europi, morate biti jako dobar radnik u informatičkom sektoru. Naši političari katastrofalno ne poznaju informatiku niti tehnologiju pa onda tako nešto i izjavljuju. Vi kada radite za nekog udaljenog, to ne znači nužno da će on vas više platiti čak i ako se nalazi u nekoj od zemalja koje inače daju visoke plaće. Oni će vas platiti onoliko koliko vaš rad na tržištu vrijedi, a ljudima iz Hrvatske konkuriraju i radnici iz Srbije, Rumunjske, Bugarske, Vijetnama, Indije, Kine... Kada radite udaljeno možete raditi od bilo gdje što znači da vam konkurira cijeli svijet", objašnjava Carić.
'Nema šanse da se za neku opću populaciju negdje osigura plaća od 8.000 eura'
Objašnjava da je rad na daljinu, što koriste i hrvatske tvrtke, odlična stvar jer pojednostavlja i pojeftinjuje poslovni proces, a osim toga uvijek ste tu za klijenta ili kupca. Infrastruktura koja omogućava takav rad nije skupa za nabaviti te se za to mogu koristiti i komercijalni alati prihvatljivih cijena. U takvom sustavu rada, ponavlja Carić, radnicima su konkurenti svi na svijetu koji mogu raditi udaljeno.
"Ovisi gdje ste na skali s vještinama i znanjem, dakle ako ste programer koje programske jezike znate, jeste li u stanju uklopiti se u tim koji to radi, jeste li u stanju s njima komunicirati i razumijete li ono što oni rade. Sve to će u krajnjoj liniji odrediti primanja radnika, ali i to kakva je ponuda na tržištu. Primjerice, ako se za neki posao može teoretski dobiti 8.000 eura, to ne znači da ga netko neće htjeti odraditi za manje, dakle 7.000 ili 6.000 eura. Ne postoji jamstvo da će nečija plaća u informatičkom sektoru bili toliko visoka jer postoje standardi koji variraju.
Domaće tvrtke koje rade vani zapravo žive na razlici u cijeni jer američki stručnjak određenog područja košta puno više nego netko tko poznaje istu materiju, a iz Hrvatske je. U tom slučaju smo mi cijenovno konkurentniji jer možemo staviti manju cijenu od cijene koja će biti američka. Nema šanse da se za neku opću populaciju negdje osigura plaća od 8.000 eura. Ta šansa ne postoji jer je ona realna samo za stručne timove, za ljude koji znaju specifične stvari i koji su u tome dobri. Takvih vještih ljudi s puno znanja ima malo", govori stručnjak za informatičku sigurnost.
Sudeći po onome što su nam rekli ekonomski i informatički stručnjak, plaća koju aktualna predsjednica navodi za "rad na internetu" je utopija te vrlo neozbiljna izjava. No, ostaje vidjeti što to ona ima u planu i na što je konkretno mislila.
Podsjetimo, Dnevnik.hr ranije je neslužbeno, iz predsjednici bliskih krugova, doznao kako se radi i poslovima o kojima je predsjednica razgovarala s Izraelcima, a koji bi se plaćali oko 5000 kn neto, odnosno, 8000 kuna bruto.
