Liječnička pogreška najskuplje se plaća. Nerijetko životom ili teškim invaliditetom. Samo nekoliko slučajeva završilo je na sudu. Godišnje oko 1000 ljudi požali se udruzi za promicanje prava pacijenata, a tek ih troje završi na sudu.
"Postoji taj strah kod ljudi da nešto prijave u području zdravstva. To je kod nas jako značajno. Konačno su odreagirale institucije u odnosu na ono što mi ukazujemo punih 17 godina", kaže predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata ĐulaRušinović-Sunara.
Rekordna odšteta u hrvatskom zdravstvu je ona za Miroslava Maškarina protiv riječkog KBC-a koji je nepravomoćno dobio oko 6 milijuna kuna.
"Mislim da je visina štete objektivna. Taj iznos ozbiljno izlazi iz okvira sudske prakse, ali za očekivati je, u EU su štete značajno više. Kod nas će isto tako biti", izjavio je zastupnik u osiguranju Andrija Stojanović.
Sudovi se u donošenju presuda za naknadu nematerijalne štete vode smjernicama Vrhovnog suda. To su fizički bolovi, strah, duševni bolovi zbog smanjenja životne aktivnosti, naruženosti, smrti te teškog invaliditeta.
Plan ministarstva zdravlja o osiguranju je propao, pa svaka bolnica može uzeti svoju osiguravajuću kuću, ali i tu se javlja problem.
"Pacijenti teško da mogu doći do svojih prava na pravičnu naknadu štete ako se ona dogodi po policama osiguranja jer sužen je obujam pokrića i premali su osigurani iznosi za neke ozbiljnije štete", objašnjava Stojanović.
Ozbiljnije odštete platile su Klinička bolnica Sveti duh, Dom zdravlja Požeško-slavonske županije, klinika za ženske bolesti i porode, te klinička bolnica Merkur.
"Mi se zalažemo i za osnivanje takozvanog 'no fault compensation' koji bi pospješio i ubrzao naknadu štete oštećenim pacijentima bez da bi to iziskivalo određene troškove liječnika koji je, nenamjerno naglašavam, nanio neku štetu svom pacijentu", kaže predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža.
Da su liječničke greške nenamjerne misle i u udruzi bolničkih liječnika. Kao jedan od razloga za to navode brojne prekovremene sate.
"Što možemo očekivati u okolnostima gdje su potkapacitirani hrvatski zdravstveni sustav, izloženi prekapacitiranim satima bolničih liječnika pored svega u uvjetima koji su daleko ispod onih koji su propisani zakonom", poručuje dopredsjednik HUBOL-a Ivan Bekavac.
Na kraju krajeva sustav je taj koji bi mogućnost za lječničku pogrešku trebao svesti na minimum. A kad se već ona dogodi da ubrza put do zadovoljštine pacijenta.
