Pandemija koronavirusa zatekla je manje više sve nespremne. Činjenica je da nas je sve zahvatilo što nitko nikad nije iskusio, pa mnogi nisu znali ni kako se postaviti u novonastaloj situaciji. Ipak, čini se da su neki malo pobrkali lončiće i, iako su možda imali i najbolje namjere, teško su zakinuli svoje radnike, dok su drugi prošli 'lišo'. Da apsurd bude gori, svi ti radnici imaju istog 'poslodavca', odnosno osnivača, a to je Grad Zagreb. Dakako, riječ je o dječjim vrtićima, a problem je nastao s organizacijom i raspodjelom rada u vrijeme pandemije koronavirusa.
Naime, imamo informacije od nekoliko odgajatelja (koji žele ostati anonimni jer, kako kažu, ne žele imati problema) kako su u nekim vrtićima u Zagrebu radnici morali iskoristiti preostale dane 'starog' godišnjeg odmora, kao i slobodne dane (koji su dobiveni iz viška sati), dok se u drugim vrtićima, također gradskim, nije ništa diralo, a također nisu fizički dolazili posao. I sada imamo apsurdnu situaciju da su neki odgajatelji u lipnju bili na "starom" godišnjem odmoru i slobodnim danima, a drugima je to uzeto zbog koronavirusa. No, to nije sve. Kad smo već kod 'uzimanja' dana godišnjeg odmora i slobodnih dana koje su radnici zaradili prekovremenim radom, nepravda ide dalje. Naime, svi odgajatelji su bačeni u isti koš i svima je uzeto sve, bez obzira što nisu svi imali jednak broj starog godišnjeg i slobodnih dana. Svi su ostali bez svega.
Dok su bili na godišnjem, morali su raditi od doma?
"Netko tko je prije zatvaranja vrtića imao 11 dana starog godišnjeg i gotovo 50 sati viška ostao je bez svega toga, jednako kao i drugi odgajatelj koji je imao svega tri-četiri dana godišnjeg i gotovo ništa viška sati. Jednak broj dana nisu bili na poslu , a sada su odjednom njih dvoje u apsolutno istoj poziciji - oboje su na nuli. Kako je moguće da je to normalno?", pita se jedna od zakinutih odgajateljica.
Jednostavno rečeno, oni koji su imali manji broj starog godišnjeg i slobodnih dana, njima se ostatak vodio kao prekid rada zbog pandemije, dok neki od ovih koji su imali više godišnjeg i slobodnih dana, praktički nisu imali niti jedan takav dan.
Također, neki odgajatelji su bili angažirani oko svakodnevnih web aktivnosti koje su se slale roditeljima, a u isto vrijeme su ti isti radnici službeno bili na godišnjem ili na slobodnom danu.
S druge strane, u drugim vrtićima, odgajateljima se uopće nije diralo ništa, nisu morali na 'prisilni' godišnji odmor, nisu im se dirali slobodni dani... drugim riječima, sve je ostalo kao i prije zatvaranja vrtića. Ovdje se jasno postavlja pitanje kako je moguće da su neki vrtići u Gradu Zagrebu radili po jednom režimu, a drugi po drugom, ako svi rade za istog poslodavca - Grad Zagreb? Je li moguće da je ovu odluku Grad Zagreb dao u ruke ravnatelja vrtića koji su onda proizvoljno donijeli svoje odluke i to svatko na svoj način?
Grad Zagreb se ograđuje: Sve prebacuju na ravnatelje
Upit Gradu smo poslali s preciznim pitanjima, ali odgovorili su nam općenito:
"Sukladno Odluci o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja i uspostavi nastave na daljinu Vlade Republike Hrvatske te Zaključku o obustavi redovitog rada dječjih vrtića kojima je osnivač Grad Zagreb, svi dječji vrtići kojima je osnivač Grad Zagreb organizirali su brigu, njegu, skrb i prehranu djece čiji su roditelji zaposleni te nisu bili u mogućnosti osigurati njihovo čuvanje, nadzor i ostanak kod kuće, pritom poštujući sve upute i preporuke nadležnih službi."
Uz ovu rečenicu, stigla je još jedna, kojom Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, odgovornost jasno prebacuje na – ravnatelje vrtića.
"Ističemo pritom da je sukladno Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju ravnatelj dječjeg vrtića poslovodni i stručni voditelj te je kao takav odgovoran za zakonitost, organizaciju rada te poslovanje ustanove", stoji u odgovoru Lovrića koji nas upućuje da se obratimo izravno dječjim vrtićima.
Odgovor je uistinu nevjerojatan, pogotovo kad se zna da je Grad Zagreb taj, a ne ravnatelji, koji isplaćuje plaće svim zaposlenima u gradskim vrtićima.
Sindikat: 'Znamo sve. Već smo poduzeli korake'
S ovom problematikom je upoznat i Sindikat obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK).
"Situacija s evidentiranjem radnog vremena za vrijeme obustave rada zbog proglašenja epidemije COVIDA-19 u vrtićima Grada Zagreba izazvala je veliki problem mnogim radnicima koji su se nepravedno našli na 'meti' odgovornih osoba koje su očito svojevoljno ili po nečijem naputku interpretirale Zakone kako je njima odgovaralo, bez razmišljanja o mogućim posljedicama", kazala je za Net.hr Božica Žilić, predsjednica SOMK-a. Dodaje kako je SOMK već poduzeo određene radnje s ciljem zaštite radnih prava njihovih članova.
"Dostavili smo dopis svim ravnateljima u dječjim vrtićima gdje djelujemo kako i na koji način je zakonski ispravo evidentirati radno vrijeme radnika za vrijeme obustave rada zbog COVIDA-19., te očekujemo da ćemo to mirnim putem riješiti. Ako se to ne dogodi, poduzet ćemo sve zakonom dopuštene radnje kako bismo radnike zaštitili", navodi Božica Žilić.
Ravnatelji su pogriješili?
Potom nam je pojasnila stavove sindikata.
"Dakle, proglašenjem epidemije nije proglašeno izvanredno stanje, pa stoga nisu suspendirani zakoni i propisi iz područja radnih odnosa, što znači da se odredbe Zakona o radu i sklopljenih kolektivnih ugovora, donesenih pravilnika o radu i ugovora o radu i za vrijeme epidemije moraju poštivati i provoditi. Stoga se u situaciji obustave rada predškolskih ustanova Grada Zagreba, za cijelo vrijeme trajanja obustave na radnike zaposlene u istima treba primjenjivati odredba članka 95. stavak 3. Zakona o radu kojom je propisano da radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran", objašnjava predsjednica SOMK-a.
Znači da radnici, dodaje Žilić, zbog drugih okolnosti za koje nisu odgovorni ne rade i da za to vrijeme primaju naknadu plaće.
"Naknada plaće se isplaćuje uvijek i samo onda kada radnici ne rade iz opravdanog razloga (kao npr. godišnji odmor, bolovanje i sl.), a prekid rada do kojeg je došlo zbog epidemije korona virusa COVID-19 je opravdani razlog čime je razdoblje prekida rada opravdano i kao takvo treba biti evidentirano u evidenciji radnog vremena radnika, te na propisan način obračunata i isplaćena plaća. Tako evidentirano radno vrijeme radnika nije 'nepokriveno' radno vrijeme i ne može se preraspodjeljivati jer je radno vrijeme opravdano. Prekid rada radnika zbog epidemije, odnosno zbog okolnosti za koje radnik nije kriv, nije opravdani razlog za uvođenje preraspodjele radnog vremena osobito stoga što je člankom 67. Zakona o radu propisano da se preraspodjela uvodi ako narav posla to zahtijeva. U ovom slučaju se ne radi o naravi posla, već o okolnostima zbog kojih radnici ne mogu raditi, oni te okolnosti nisu skrivili i nisu mogli na njih utjecati", navodi Božica Žilić.
Dodaje kako se preraspodjela radnog vremena uvodi unaprijed, a ne unatrag, te se planom preraspodjele točno određuje unaprijed razdoblje u kojem radnici rade kraće od punog radnog vremena, a u kojem razdoblju radnici rade dulje od punog radnog vremena, da bi u referentnom razdoblju od šest mjeseci (kako je ugovoreno Kolektivnim ugovorom) ostvarili puno radno vrijeme.
"I u ovom slučaju se očigledno ne radi o uvođenju preraspodjele, niti bi to bilo dopušteno budući da je razdoblje u kojem radnici rade manje od punog radnog vremena već pravno riješeno kao prekid rada zbog okolnosti za koje radnik nije kriv", govori Božica Žilić.
Navodi kako upravo zbog činjenice da radnici nisu radili zbog prekida rada do kojeg je došlo zbog drugih okolnosti na koje nisu mogli utjecati i za njih nisu odgovorni, razdoblje prekida rada se ne može evidentirati niti u minus sate, već kao sati prekida rada što predstavlja opravdani razlog zbog kojeg se za razdoblje prekida rada isplaćuje naknada plaće, a ne plaća koja se isplaćuje samo za sate rada.
'Radnicima se nije smjelo ništa uzimati'
"Stoga je suprotno Zakonu tražiti od radnika da sate rada koje nisu radili zbog prekida rada naknadno odrade. Radnicima se nisu smjeli uzimati niti slobodni dani, jer to je njihov višak sati tj. prekovremeni rad. Oni su poslodavcu radili kada je to njemu trebalo pa bi isto tako bilo normalno da se radnika nešto pita. Isti pravni položaj ima i korištenje tzv. 'novog' godišnjeg odmora jer bi i u tom slučaju razdoblje prekida radnog vremena bilo dvostruko 'pokriveno' i kao prekid rada i kao godišnji odmor. Pored toga, ne može korištenje godišnjeg odmora niti onog prenesenog iz 2019. niti godišnjeg odmora za 2020. godinu odrediti unatrag, a bez provođenja propisanog postupka sukladno odredbama Zakona o radu", rezolutna je šefica sindikata.
Napominje da oni radnici vrtića koji su upućeni na rad od kuće, dio radnog vremena u kojem je radnik radio od kuće tako treba i evidentirati, te za taj dio radnog vremena isplatiti ugovorenu plaću, a dio radnog vremena koji radnici nisu radili od kuće treba evidentirati kao prekid rada i za taj dio isplatiti naknadu plaće sukladno članku 95. Zakona o radu.
"Radnici nisu obvezni potpisivati nikakve izjave poslodavcu u svezi s radnim vremenom tijekom epidemije COVIDA-19, niti će morati vratiti isplaćene plaće ili naknade plaće, a poslodavac im ne smije bez njihove prethodne suglasnosti ustegnuti s njihove plaće nikakvo potraživanje", zaključuje Božica Žilić, predsjednica SOMK-a.
